Ravnateljica Centra Luka Ritz za MS: Nasilje je problem cijele zajednice i svatko ima odgovornost obavijestitit nadležne institucije o tome

"Centar Luka Ritz je centar socijalne skrbi koju je osnovao Grad Zagreb. S radom smo započeli krajem 2017. godine. Ono zbog čega smo mi nastali je da pružimo jednu sveobuhvatnu podršku i pomoć djeci i mladima i njihovim obiteljima koji su u riziku ili već imaju razvijene probleme u ponašanju. Ono što mi svakodnevno radimo je pružanje usluge savjetovanja i psihosocijalne podrške."

Centar Luka Ritz provodi brojne aktivnosti i programe za pomoć djeci, mladima, roditeljima i stručnjacima. Svi koji imaju pitanja o rizicima kod djece i mladih te o tome kako najbolje postupiti u određenoj situaciji mogu se obratiti Centru za savjet i podršku.

"Ono zbog čega nam se najčešće javljaju roditelji su neke odgojne teškoće koje imaju, neadekvatni odgojni postupci kod roditelja, odnosi u obitelji koji su konfliktni, naročito što je povezano s razvodima ili vremenu nakon razvoda braka - to nam je dosta česta problematika. Stručnjaci iz škola, čak i iz dječjh vrtića nam se javljaju kada imaju nekakvu situaciju, bilo da je individualna, bilo da nas traže da održimo nekakvu radionicu ili predavanje."

Bilo koji problem u ponašanju kod djeteta ima svoje rizične čimbenike, ističe naša sugovornica. Oni mogu biti na razini samog djeteta, primjerice ako je dijete impulzivno ili ima nedostatak empatije. Ali mnogi rizični čimbenici dolaze i od obitelji.

"To su obitelji koje imaju sam primjerice problem obiteljskog nasilja, koje imaju neadekvatnu obiteljsku komunikaiciju, koje imaju neku drugu patologiju poput alkoholizma, koje imaju neadekvatne odgojne metode, pa govorimo o obiteljima koje su hladne, zatvorene i autoritarne ili imamo sada obitelji sve ćešće koje su hiperzaštitničke, koje su popustljive, koje ne postavljaju djeci nikakve granice. Onda imamo isto tako na razini škole, školske klime, očekivanja, usmjerenost samo na akademsko postignuće, a ne na ovu odgojnu dimenziju i na kraju krajeva, na razini cijelog društva."

Kombinacija rizičnih čimbenika djeteta, roditelja i društva može dovesti do problema u ponašanju kod djeteta, ističe Jolić. Dodaje da se ti čimbenici mogu nazvati i zaštitnim čimbenicima.

"Mi detektiramo koji su to rizični čimbenici i osnažujemo ih kako bi oni postali zaštitnički čimbenici. To nije jednostavno, nema jednog krivca ili jednog uzroka, to je međudjelovanje različitih rizičnih čimbenika koji su i rizični i zaštitni ako su oni pozitivni. Tako da ako mi imamo dijete koje na razini osobe nema rizičnih čimbenika, a obitelj možda neadekvatno postupa prema njemu, škola je OK mjesto, i mi djelujemo na obitelj, vrlo je vjerojatno da se neće razviti neka ozbiljnija odstupanja u ponašanju kod dijeteta."

Važno je da stručnjaci, roditelji i dijete surađuju kako bi se djetetu pružila najbolja podrška. Usklađeno djelovanje svih uključenih omogućava sveobuhvatan pristup koji bolje odgovara na djetetove potrebe i izazove, čime se povećavaju šanse za uspješno rješavanje problema.

"Radimo tzv. inicijalnu procjenu gdje mi procjenjujemo koje su djetetove potrebe, koji su djetetovi rizivci i na koje mi stvari možemo utjecati zajedno s djetetom i s njegovom obitelji. Nakon te procjene potreba i rizika tada se odlučujemo u dogovoru i s pristankom djeteta roditelja za najprikladniju intervenciju. To može biti intenzivno, individualno savjetovanje, to može biti trening socijalnih vještina, jer ono što se pokazalo da djeca koja imaju nedostatne socijalne vještine jako često budu ili u ulozi nekoga tko trpi nasilje ali isto tako i nekoga tko čini nasilje."

Povlačenje u sebe, odbijanje odlaska u školu i bolovi uz trbuhu i glavi, strah od ispita samo su neki od simptoma na koje bi roditelji trebali reagirati. Svaka nagla promjena u djetotovu ponašanju treba biti upozorenje - ističe Jolić.

"Jako je važno promatrati svoje dijete, razumijeti zašto se u nekom razdoblju dijete ponaša na određeni način, a to možemo tako da postavljamo pitanja i da slušamo odgovore, a ne da držimo predavanja kako mi roditelji često znamo - ja znam najbolje."

Od svog osnutka 2017. godine Centar Luka Ritz je do danas imao preko 6000 korisnika te je pružio preko 25 tisuća različitih usluga. Korisnici usluga su podjednako, kako mladi do 21 godine, tako i roditelji. Ravnateljica Jolić osvrnula se i na cilj da Centar postane stožerna institucija Grada Zagreba za borbu protiv vršnjačkog nasilja.

"Što se tiče plana našeg osnivača da postanemo jedna centralna ustanova da postanemo jedna centralna ustanoa za prevenciju nasilja, to je i određeno akcijskim planom Grada Zagreba za sprječavanje nasilja među djecom i mladima. Dobivamo i novi prostor na Jarunu, udvostručili su se i još će se udvostručiti dok se taj prostor završi naši ljudski kapaciteti. Radimo zaista dosta toga. Da može više i bolje, uvijek može, ali zaista je velika razlika danas i prije 20 godina kad se rijetko i progovaralo o tome problemu."

Od nemilog događaja 2008. godine kada su trojica maloljetnika i jedan mlađi punoljetnik na smrt prebili svog vršnjaka, Luku Ritza cijela se Hrvatska digla na noge. Od tada do danas ipak vidimo napredak u zaštiti mladih od vršnjačkog nasilja.

"U to vrijeme je jako malo o tome pričalo, ljudi nisu bili osvješteni da je to problem, smatralo se da je to nekakav sastavni dio odrastanja kod djece. Nije se tome pridavao veliki značaj. Danas smo postigli to da smo osvijestili značajan dio društva o ovoj problematici. To se vidi i po broju prijava koje prate institucije kojima se prijavljuje nasilje."

Nasilje nije nešto što će završiti, to je problem cijele zajednice. Svatko u zajednici ima svoju odgovornost da nasilje prepozna i obavijesti nadležne institucije - zaključila je Jolić.