Fuchs za MS: Ne razumijem zašto dio sindikata želi prosvjedovati, to je samopromocija

​ Ove godine je broj upisanih prvašića veći u odnosu na prošlu godinu! Velika je to vijest s obzirom da već godinama muku mučimo sa sve manjim brojem polaznika prvog razreda osnovne škole. Ipak, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u Intervjuu tjedna Media servisa pojasnio je da su demografija i natalitet i dalje glavni problemi i da je situacija loša.

"Brojke su približno slične, čak nešto više ove godine. Međutim, gledati to unutar samo jedne generacije prethodne i sadašnje - sigurno nije dobro, a najbolje se to vidi u jednom duljem periodu pa kad komparirate upise u srednju školu, onda je to 41 tisuća čini mi se, a upis u prvi razred je 35 tisuća. To znači unutar pomaka od četiri-pet godina, mi imamo rupu od jedno pet tisuća učenika."

Problem demografije ne može se riješiti preko noći, a koraci poput zapošljavanja mladih obitelji su ključni. "Imamo povijesno nisku nezaposlenost", započinje resorni ministar:

"Tko god želi raditi sigurno može dobiti posao, ali i dalje treba osigurati mogućnost da se mladi ljudi mogu zaposliti, da mogu dobiti trajni posao, da mogu dobiti kredite kako bi rješavali stambena pitanja i jedna od stvari o kojima Vlada u ovom trenutku jako puno razgovara je ta stambena politika jer je ključna stvar da mladi ljudi koji zasnivaju obitelj imaju mogućnost riješiti stambeno pitanje i imati djecu."

Iza nas je godina dana projekta cjelodnevne nastave, u početku je bilo nekih prijepora, no iskustva su odlična, započinje Fuchs.

"Kad pitate škole dobit ćete samo pozitivne odgovore, kad pitate učenike jednako tako, a zadovoljni su i roditelji. Škole su bile vrlo kreativne u nekim slučajevima, one međusobno razmjenjuju i svoja iskustva, sigurno će ova i sljedeća godina biti još bolja."

Osim toga, radi se i na uvođenju jednosmjenske nastave što bi trebalo biti gotovo do 2027. godine.

"Sredstva su ogromna. Nikad od postojanja Hrvatske, zadnjih 30 godina, a mogu reći i ranije nikad nisu uložena tolika sredstva u odgoj i obrazovanja i pogotovo u izgradnju infrastrukture. Napredujemo dobro, ali imamo naravno i neke probleme. Riješili smo, ja bih rekao pa skoro 70 posto škola, međutim ostaje i dalje nekih 150 škola za koje još dan danas nismo dobili zahtjeve."

A te škole većinom su u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

"Razlog leži u problemima s urbanističkim planovima i prostorom na kojem se škole mogu graditi ili mogu raditi zahvate unutar urbanističkog rješenja", pojašnjava ministar.

"Svjesni su oni toga, samo te izmjene idu presporo i poprilično njima, a onda i nama vrijeme teče. Uglavnom sve ostalo će biti riješeno osim ovih, mi cijelo vrijeme potičemo, kontaktiramo i nadam se da će uhvatiti tempo."

U uskoro lanjskoj školskoj godini po prvi put su provedeni nacionalni ispiti za učenike četvrtih i osmih razreda, iz nekih predmeta postotak prolaznosti bio je poražavajuć. Naš gost pojašnjava da to služi procjeni učinaka obrazovnog ciklusa.

"Dobili smo određene rezultate i upravo na konto tih rezultata će se postupati u smislu promjene, ja se nadam i same svijesti pojedinim školama, samih profesora, ali svakako i nas koji određujemo neku obrazovnu politiku."

Ali to nije nešto što se može utvrditi jednim nacionalnim ispitom već uzorak mora biti reprezentativan. Državna matura tu je već petnaest godina, a lani je ponovno velik broj učenika pao esej iz hrvatskog jezika. Radovan Fuchs kaže da mladi čitaju lektire kroz kratke sadržaje i da je promjena nužna. Tu su pametni telefoni, umjetna inteligencija i ostali izazovi.

"Ja vjerujem da će se ukupni stručnjaci, pedagozi, metodičari, ljudi s učiteljskih fakulteta, dakle jedan multidisciplinarni tim morati pozabaviti upravo ovim ekranima i na koji način u stvari modificirati nastavu."

"Jer novije se generacije rađaju s drugačijim razmišljanjem o korištenju digitalnih sprava", dodaje Fuchs.

"Treba naći odgovor na to kako sada taj dio zatvoriti, začepiti, kako da dobijemo onaj učinak kojeg smo ranije dobivali s lektirom. Ja ne znam, nisam iz tog faha."

Lani je bilo i puno pitanja oko nezadovoljnih prosvjetara, prosvjedovalo se, neki su zadovoljni ispregovaranim, no Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja najavljuju nove prosvjedne akcije koje su danas najavili ispred Ministarstva obrazovanja. Žele bolje uvjete rada, granski kolektivni ugovor...

"Nakon ovakvog povećanja plaća, nakon povećanja i osnovice i svega skupa ostaje naravno pitanje pregovaranja oko granskog kolektivnog ugovora o kojem će se pregovarati. Nije to samo pitanje granskih kolektivnih ugovora u obrazovanju nego i u svim ostalim segmentima. Najavljivanje prosvjeda, svašta se može najaviti. Ne nalazim razlog zašto netko treba prosvjedovati u ovom trenutku kada stvari idu dobrim smjerom, osim da bi eventualno radio nekakvu promociju samom sebi."

Vlada je predstavila novi paket mjera pomoći gospodarstvu, a ministar znanosti ranije nam je potvrdio da cijene studentske prehrane neće rasti:

"Naravno, nismo zaboravili ni studente, odnosno tu populaciju. Tako će cijena obroka za studente ostati ista kao i dosad i kao što nije mijenjana godinama."

Prošlog tjedna, HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, izabrao je Ivana Penavu za novog-starog predsjednika stranke. Neki su napustili DP, no Fuchs uvjerava - to nas ne zabrinjava.

"Ja mislim da će na kraju i broj zastupnika Domovinskog pokreta koji je u Saboru gotovo ostati isti, a i ne ostane li isti - koalicija je stabilna."

Upravo je DP tražio da školska godina počinje himnom.

"Nije to loše - pjevanje himne, ali mislim da nema potrebe u ovom trenutku za nikakve centralne naredbe po tom pitanju, ali ako neka škola, ako neki ravnatelj, ako neki učitelji, roditelji na razini škole, školski odbor odluči da žele pjevati himnu dapače."

Za kraj, ministar obrazovanja upozorio je na sigurnost u prometu te uputio poruku:

"Nadam se jednako tako da će i u školama nastavnici zajedno s roditeljima apelirati na mirne škole, na škole bez nasilja. Svima skupa još jedanput želim uspješnu školsku godinu!"