Novotny za MS: Porez na nekretnine bi trebao obuhvatiti sve nekretnine, uključujući i zemljišta

 ''Porez na nekretnine bi trebao obuhvatiti sve nekretnine, uključujući i zemljište, što ovdje nije slučaj, trebao bi obuhvatiti i poljoprivredno i građevinsko zemljište i zgrade koje su na tim zemljištima izgrađene. Onda sve to predstavlja poreznu osnovicu koja bi se trebala izračunavati po vrijednosti nekretnina, a ne prema tome gdje je locirana''.

Na pitanje hoće li to imati pozitivan učinak na tržište nekretnina ili bi potencijalno moglo dovesti do negativnih posljedica poput pada potražnje ili rasta cijena najma je odgovorio: jedino ako će se nekretnine oporezivati sukladno vrijednosti.

''Pa bi onda pritisak na nekretninski sektor bio veći, smanjila bi se ta glad za ulaganje u nekretnine, povećala bi se iskorištenost nekretnina. U Hrvatskoj su nekretnine tradicionalno predmet ulaganja, ali se pretvaraju u mrtve kapitale. Kao što je Josip Kozarac rekao prije 150 godina, to su mrtvi kapitali ako se ne iskoriste za recimo turističku djelatnost ili nešto drugo''.

Činjenica je da je turizam iznimno važan za hrvatsko gospodarstvo. Kako će na turistički sektor utjecati oporezivanje kratkoročnog najma? Je li to destimulirajuće za privatne iznajmljivače?

 ''Cijeli taj sektor ima taj problem što stalno zahtijeva da bude blaže oporezivan, da PDV bude 13 posto, da iznajmljivači plaćaju vrlo niske poreze i da se praktički pretvorimo u poreznu oazu. To jednostavno nije moguće. Ako netko na nekretninama ostvaruje dohodak, onda mora platiti porez na dohodak jednako kao što poduzetnici plaćaju na svoje poslovanje, kao što ljudi koji rade kod drugih poslodavaca plaćaju na svoje dohotke poreze. Ne znam zašto bi oni imali neki povlašteni položaj''.

Slijedi i povećanje osobnog odbitka te dodatno porezno rasterećenje rada. Novotny kaže da će svi zaposleni u javnom sektoru proći dobro kada je u pitanju rast plaća, no što je s onima u privatnom sektoru?

''Brže su rasle plaće u javnom nego u privatnom sektoru. Privatni sektor se mora izboriti za svoje plaće, mora zaraditi taj novac, pa onda odbiti troškove. Ljudski kapital je danas jako skup. Ako želite dobiti dobre zaposlenike onda ih morate i platiti, ako ih ne platite onda nemate s kim raditi i eto vrtimo se u krug''.

Prag za ulazak u sustav PDV-a podiže se s 40 na 50 tisuća eura. To bi trebalo olakšati poslovanje manjim poduzetnicima.Pitali smo Novotnya hoće li ova mjera imati značajan učinak na poduzetničku klimu?

''Hrvatska ne voli poduzetništvo. Poduzetništvo, nažalost, bježi u sivu ekonomiju tamo gdje nema utjecaja Vlade. Sivu ekonomiju ne zanima koji je prag PDV-a kad ga ionako ne plaća. S tim se Vlada mora baviti. Ove male prilagodbe ne čine razliku. Poduzetnici koji su u sustavu PDV-a imaju koristi od toga jer mogu porez odbijati''.