Šupe Parun za MS: Mamografija je pregled koji spašava život

Upravo je odaziv na redovite preventivne preglede poruka koju šalje nacionalna koordinatorica Odjela za programe probira raka dojke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Andrea Šupe Parun, koju smo ugostili u intervjuu Media servisa. Razgovarali smo o prevenciji, liječenju, pregledima i opcijama oporavka.

Iako rak dojke ne bira godine, Šupe Parun istaknula je da ipak postoji rizična skupina:

"Najčešće se pojavljuje iza 50-e godine života i najveći broj novooboljelih imamo žena u dobi od 50 nadalje. I to čini 80% ukupnog raka dojke. Dakle svega 20% žena je mlađe od 50 godina."

Osim toga, tu su i žene s genetskom predispozicijom za razvoj raka dojke, objasnila je.

"Takve žene koje imaju dokazane genetske mutacije, tada govorimo najčešće o genetskim mutacijama BRCA-1 i 2 gena. Ili žene kojima u obitelji prvi srodnik najbliži ima dokazanu genetsku mutaciju a ova žena koja je srodnik nije testirana - one spadaju u grupu žena visokog rizika za razvoj raka dojke."

Za njih su preventivni pregledi naprosto nužni, istaknula je Šupe Parun.

"Za njih je procedura drugačija. One bi već vrlo rano u dobi od nekakvih 25 godina nadalje, morale jednom godišnje odlaziti na preglede. To je u početku ultrazvuk, a kasnije već od 30-e godine života na dalje, jednom godišnje magnetska rezonanca dojke."

Za ostale žene, koje nemaju genske mutacije, a spadaju u rizičnu skupinu, Šupe Parun savjetuje redovite preglede jednom godišnje:

"Za sve žene u dobi od 40-e godine života nadalje, bi trebale sve žene odlaziti na mamografske preglede. To bi trebalo biti nešto što bi moralo biti neka rutina. Jer jedino na taj način smo najviše sigurni da ćemo otkriti rak u ranoj fazi. Znači kod žena koje se redovito kontroliraju perspektiva je jako dobra, šanse za izliječenjem su vrlo visoke, više od 90%."

Redoviti preventivni pregledi nemjerljivo su glavni čimbenik u sprječavanju razvoja raka dojke. Međutim, Šupe Parun istaknula je da postoje rizični čimbenici koji potiču nastanak raka.

Ti se čimbenici, dodala je, mogu podijeliti na one na koje možemo i ne možemo utjecati:

"U nekakve nepromjenjive ili one na koje ne možemo utjecati svakako spada spol i dob. Spol kažem zato što uglavnom oboljevaju žene, vrlo rijetko mogu od ovog sijela raka oboliti muškarci, ali mogu. To je doduše samo 1%. A, drugi rizični čimbenik je kao što sam rekla, dob. Što je dob veća, veća je šansa za oboljenjem."

Nadalje, nastavila je, tu je i genska sklonost pa su žene s genskim mutacijama u velikoj opasnosti od razvoja raka dojke.

"Zatim postoje još drugi hormonski uvjetovani rizični čimbenici a to su žene koje su imale prvu menstruaciju rano ili su ušle kasnije u menopauzu, zatim rađanje - danas sve veći broj žena kasnije rađa što je dodatni rizični čimbenik ili ima manje djece. A onda još u ove rizične čimbenike na koje možemo utjecati spada svakako životni stil."

"Pod njih spadaju pretilost, pušenje, alkohol i neredovita fizička aktivnost", navela je Šupe Parun.

Osim toga, treba obratiti pozornost i na promjene na koži, savjetovala je.

"Bilo da se radi o nekakvom zadebljanju, o naboru, o iscjedku iz bradavice ili nekakvoj asimetriji ili naravno kvržici - u tom se slučaju svakako svaka žena treba obratiti."

No, nažalost, vrlo često kada se napipa kvržica to znači da je tumor već narastao i da može biti u uznapredovaloj fazi, objasnila je.

Upravo je zato, dodala je, mamografija nužna:

"Jer, mamografija, rendgenska metoda može otkriti karcinom dojke i do dvije godine ranije, nego što se on može napipati."

Liječenje raka dojke ovisi o tipu tumora, ali najčešći je pristup kirurški zahvat koji spada u uobičajeno odnosno primarno liječenje, objasnila je Šupe Parun. Međutim, ovisno o vrsti tumora nerijetko se primjenjuje neoadjuvantna kemoterapija.

"Što znači da ide prvo onkološka terapija u ovom slučaju kemoterapija kako bi se tumor smanjio i iza toga se onda pristupa na kirurško liječenje. Vrlo često je potrebno i zračenje ali kažem, to je sve ovisno o tipu tumora."

U Hrvatskoj su dostupni svi tipovi liječenja, naglasila je nacionalna koordinatorica Odjela za programe probira raka dojke i istaknula da se kod nas primjenjuju gotovo sve vrste kemoterapija koje su dostupne na svjetskom tržištu.

"I ta napredna dijagnostika o kojoj sam govorila, napredno liječenje - svi oblici liječenja uz rano otkrivanje, je doprinijelo da bilježimo već osam godina za redom pad mortaliteta od raka dojke."

Žene koje su preboljele rak često se odlučuju na rekonstrukciju dojke. Šupe Parun poručila je da je najveća vrijednost rekonstrukcijskog zahvata u poboljšanju psihološkog stanja pacijentica, pogotovo ako se radi o mlađim ženama.

"To je danas na neki način rutina, isto kod nas dakle nadomjestak se može raditi i odmah za vrijeme prve operacije kod uklanjanja karcinoma ili se takvi zahvati rade tijekom godine nakon završetka liječenja."

Angelina Jolie, kao žena s genetskom predispozicijom za razvoj tumora, jedna je od slavnih osoba koje su preventivno uklonile dojke.

Naša sugovornica poručila je da pozdravlja tu odluku ali i da se ona treba donijeti samostalno i uz konzultacije sa stručnjacima:

"Mislim da to ima smisla, jer ako već znamo da su te žene u vrlo visokom riziku i da je velika šansa da će one tijekom života jednom oboljeti od raka dojke, da to onda sigurno ima smisla. Jer, nije puno karcinoma - ali jedan dio karcinoma je jako agresivan i ako ga vi otkrijete i rano nije sigurno kakav će biti ishod tako da mi ne znamo to će dobiti koju vrstu karcinoma."

Republika Hrvatska od 2006. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke čiji su osnovni ciljevi otkrivanje raka u početnoj fazi i smanjenje mortaliteta.

Andrea Šupe Parun istaknula je pozitivne ishode implementacije programa:

"Mi možemo reći da smo te ciljeve postigli jer, osam godina za redom imamo pad mortaliteta unatoč povećanoj incidenciji dakle nama svake godine ako gledamo unazad deset, dvadeset godina - broj novooboljelih raste, tako je i svugdje u svijetu i za očekivati je da će broj oboljelih nažalost rasti. Mi već godišnje imamo gotovo 3.000 novooboljelih, to je do prije deset, dvadeset godina bilo 2.500 i manje."

U sklopu programa žene od 50 i više godina svake dvije godine dobiju poziv na besplatni mamografski pregled s uputama i terminom, dodala je.

​Šupe Parun istaknula je u kojim je županijama najveći odaziv na pregled:

"Županije koje imaju najbolje odazive i preko 70% i blizu su 80% su Međimurska županija, Požeško-slavonska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Krapinsko-zagorska županija... To su županije koje imaju najveće odazive, preko 70%. A županije koje imaju oko 50% su Zadarska, Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija"

Grad Zagreb je sa 60% odaziva na toj karti među prosječnim županijama, dodala je. Za kraj, sugovornica je uputila poziv svim ženama i djevojkama da ne zanemaruju svoje zdravlje već da mamografske preglede uvrste u svoj godišnji kalendar:

"Pozivam dakle sve žene koje dobiju poziv na kućnu adresu u okviru ovog kućnog programa da se svakako odazovu jer je to pregled koji može spasiti život"