Granić za MS: Milanović i svi koji glasaju protiv podrške Ukrajini čine povijesnu pogrešku!

Ured prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bio je meta napada miga Jugoslavenske narodne armije 1991. godine. U napadu na Banske dvore nitko nije izgubio život, a tog se dana prisjetio i bivši ministar vanjskih poslova i tadašnji potpredsjednik Vlade Mate Granić:

Vlada, Hrvatski sabor i predsjednik potom su odlučno reagirali - donesena je Deklaracija o prekidu svih veza s bivšom državom, a bivša JNA je proglašena zločinačkom, okupatorskom vojskom. Ipak, Hrvatska tada nije imala puno saveznika.

"Imali smo podršku Svete Stolice, Svetog Oca Ivana Pavla ll. i ministra vanjskih poslova Jean Louis Taurana. velikog prijatelja Hrvatske, imali smo podršku Aloisa Mocka i više nikoga!"

"Ključna je bila podrška Njemačke, ali da se mi nismo obranili nikad ne bismo imali suverenu državu", ističe bivši potpredsjednik Vlade.

A sada imamo sve to - suverenitet, samostalnost, članica smo NATO saveza kao i Europske unije, ušli smo u Schengen i eurozonu - Granić ističe da smo sve to postigli izrazito brzo.

Osim što je 7. listopad značajan za Hrvatsku, važan je i na globalnom nivou. Naime, lani je na taj dan krenula agresija Hamasa na Izrael, a sukob je to koji bijesni i godinu dana kasnije. Bivši ministar vanjskih poslova ističe da Izraelu prijeti Hamas, Hezbollah, Huti i Islamski džihad koje vodi Iran.

"Zašto je to bitno? Bitno je jer ove četiri terorističke organizacije žele uništiti Izrael. One ne priznaju postojanje Izraela kao države. Izrael je imao samo jednu mogućnost - obraniti se."

"Budućnost je da se nađe dvodržavno rješenje, ali da ondje budu demokratske države, a ne teroristi", ističe Granić.

Izrael u svemu ima snažnu podršku SAD-a koji uskoro bira novog lidera. Kome daje prednost - Kamali Harris ili Donaldu Trumpu?

"Ono što je činjenica da Kamala Harris ima vrlo jasne stavove i oko podrške Izraelu i podrške Ukrajini jer ne treba zaboraviti da je brutalna ruska agresija na Ukrajinu praktički u jednom trenutku destabilizirala svijet, da je uništila međunarodni poredak stvoren nakon Drugog svjetskog rata."

"Planovi Vladimira Putina su veliki, on govori samo o geostrateškim interesima Rusije", nastavlja naš sugovornik.

"U ovom sadašnjem trenutku nema velikih izgleda za diplomaciju i pregovore jer jednostavno oni žele dio Krima i Donbas i to je preduvjet za bilo kakve pregovore s Ukrajinom. Međutim, isto tako ima zamora kod prijatelja unutar Europske unije, pa i u svijetu, ali jedini put je najsnažnija podrška Ukrajini."

A s njom nastavlja i Hrvatska. Premijer Andrej Plenković tri je puta posjetio Kijev, uskoro ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stiže u Dubrovnik, a veliku je prašinu proteklih dana podignula najava da vladajući žele poslati nekoliko hrvatskih časnika u misiju NATO-a kao potporu Ukrajini. Predsjednik Zoran Milanović to je stopirao kazavši da je to korak prema ratu. Odluka je sada na Hrvatskom saboru koji to treba izglasati dvotrećinskom većinom.

"To je povijesna pogreška i predsjednika Milanovića i povijesna pogreška onih koji će glasati protiv odluke o slanju naših pet časnika u tri godine u Wiesbaden na dodatnu edukaciju i konzultacije i stvaranje programa pomoći u Ukrajini."

Sretna okolnost je kaže, što premijer i Vlada čvrsto stoje iza Ukrajine, za razliku od Milanovića. Upitali smo ga može li kandidat vladajućih Dragan Primorac pobijediti aktualnog predsjednika:

"On je uspješan čovjek i kao liječnik i kao znanstvenik i poslovno uspješan čovjek. Ima odlične međunarodne kontakte. Posebno sa SAD-om i Izraelom, ali njega prima već sada indijski premijer Modi. Znači, on ima vanjskopolitičkog iskustva, ne klasičnog - diplomatskog, ali on itekako ima vanjskopolitičkog iskustva."