Lalovac za MS: HNB bi trebala biti i hrvatska i narodna, inače gubi smisao!
- Napisao/la
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
ZAGREB - U fokusu hrvatske javnosti i dalje je slučaj švicarac, a u tom kontekstu i prepucavanje na relaciji Vlada - HNB. Nakon što je guverner Boris Vujčić uzmaknuo od svog prvog stajališta ovoga vikenda i ublaživši kritike poručio da konverzija neće ugroziti tečaj i financijsku stabilnost, poruka je stigla i od ministra financija Borisa Lalovca. On je Vujčiću poručio da guverner s 50 tisuća kn plaće i sa suradnikom koji ima privatni avion nema pojma kako žive građani.
U ekskluzivnom razgovoru za Media servis ministar financija Boris Lalovac objasnio je zbog čega je tako reagirao, ali i još jednom pojasnio zašto se Vlada odlučila na ovaj potez. S ministrom je razgovarala Željka Gulan.
Ministre - pritisak zbog zakona o konverziji se povećava - stojite li i dalje čvrsto kod tog prijedloga?
Da, stojimo čvrsto oko svog prijedloga i danas se vidi da smo ga dali u parlamentarnu proceduru, tako stoje otvorene karte svih bitnih čimbenika. S jedne strane vidite HDZ koji sada pokušava ne podržavati ovaj prijedlog, imate pritisak vrlo snažnih poslovnih banaka u Hrvatskoj, koje konstantno rade i preko svojih matičnih banaka iz inozemstva, to se prelijeva i preko njihovog austrijskog ministra, a moram priznati i da nas je neugodno iznenadilo predzadnje priopćenje iz HNB-a kako će ovo sve utjecati, odnosno destabilizirati državu. Jer, kada smo o tome razgovarali i kada se postavilo pitanje hoće li to stvoriti dodatni pritisak na tečaj ili ne jedan od guvernerovih prijedloga je bio da to bude konverzija u eure i nikad nije bila dovedena u pitanja konverzija u eure. Samo se rasprava između nas i guvernera vodila oko toga koliko tko treba snositi trošak, ali sama konverzija u eure u razgovorima s guvernerom nikad nije bila upitna. Tako da možemo reći da su u zadnjih 10-ak dana vrlo snažni pritisci i različito pozicioniranje različitih subjekata. Mi smo na poziciji građana, zaštit ćemo, u konačnici, njihovu imovinu. Jer ovi stanovi u kojima žive građani, ne samo da to plaćaju, nego je to njihova mukotrpno stečena imovina i mi ćemo na tome ustrajati bez obzira na pritiske koji dolaze s raznoraznih strana.
Guverner je dakle uzmaknuo od prvotnog pisma, Vi ste mu poslali doduše i vrlo oštru poruku, jeste li se možda čuli u međuvremenu?
Ne, nismo se čuli, upravo zato što je bilo nekoliko sastanaka prije nego je zakon izašao u javnost, znači prije nego što smo se u konačnici dogovorili. Na tom je sastanku sudjelovao i potpredsjednik Vlade i ministar pravosuđa i ja i guverner, gdje smo zapravo detalje tog zakona i utjecaj na ekonomiju pokušavali vidjeti. I upravo je tu bilo rečeno da konverzija u euro ne bi trebala stvoriti nikakve pritiske, da su banke dobro kapitalizirane, da neće biti nikakve štete ni za njihove matice. Rasprava je, ajmo reći bila, koliko bi tko trebao troškova snositi. Mi smo smatrali, s obzirom na mogućnosti i da su građani unazad 8-10 godina iscrpljeni u plaćanju svojih obveza, što je izračunima i pokazano da su pretplate višestruke, da taj raspored ide nešto više na teret banaka. Samo je u tome bila rasprava između nas i guvernera koliko bi tko trebao snositi teret. Najveći je problem bio, a guverner je govorio i o konverziji u kune, i to javno i tu smo se složili da na tome nećemo inzistirati budući da kuna u hrvatskom opticaju nema toliko i da bi konverzija u kune destabilizirala tečaj, a ne konverzija u euro.
Je li onda ovaj potez guvernera bio prilično neozbiljan, budući da i sami kažete da ste se na tom sastanku dogovorili nešto?
Pa mi smo se dogovarali, govorio je o stvarnim činjenicama. Za mene je neozbiljno ako je toliko alarmantna situacija da se to objavi preko jednih novina, onda se sazove press konferencija i objavi svim medijima. Da se svim medijima ravnopravno prostor da se kaže što znači konverzija, a ne da se samo putem jedne novinske kuće puštaju takvi izračuni. Nama u Vladi svakako nije da se išta destabilizira, vodimo stabilno javne financije, jako nam je bitna stabilnost tečaja. To smo uvijek govorili, za razliku od HDZ-a koji je govorio da će krenuti u devalvacije i da bi oni putem tečajne politike imali neke druge planove, a mi smo vrlo jasno rekli da nam je bitna stabilnost kune, stabilnost zemlje, i time se zapravo i vodimo.
Udruga Franak danas je zatražila i ostavku guvernera Vujčića. Oni planiraju i prosvjed u srijedu ispred HNB-a. Smatrate li vi da guverner treba podnijeti ostavku?
Ja ne bih ulazio u komentare vezano uz poslovanje HNB-a, oni imaju svoje zakone i poslovanja, ovisnost o monetarnoj politici, međutim, ono što jest istina je da jedan dio hrvatskih građana, u ovom slučaju oni koji trebaju konvertirati švicarske franke u eure, su osjetili da je ugrožen jedan dio njihove imovine, a HNB bi trebala svim svojim polugama, instrumentima biti upravo ono što njezin naziv glasi: hrvatska i narodna. Inače gubi smisao ako nije hrvatska i ako nije narodna.
Malo ćemo se odmaknuti od švicarca. Prosvjed najavljuju i prosvjetari, odnosno, sindikati prosvjednih radnika. Oni traže povećanje plaće od 4 posto. Imate li vi neku poruku za njih? Znamo da radite i rebalans. Hoće li biti novca za prosvjetare?
Mi smo u ovom rebalansu osigurali sredstva koja su nedostajala u sustavu znanosti i obrazovanja, nekakvih 300 milijuna kuna, a jedan dio se odnosio upravo na nedostatak za plaće za 12. mjesec i jedan dio za jubilarne naknade. Svakako, ukoliko bi se poboljšale gospodarske aktivnosti, a vidimo što znači poboljšanje gospodarske aktivnosti na 1 ili 2 posto i nadamo se da će to u budućnosti i krenuti, sve su opcije otvorene. Međutim, dok smo još u proceduri prekomjernog deficita, dok još uvijek trebamo ispuniti ove kriterije prema Europskoj komisiji, ja još jednom molim da ispunimo te kriterije, kada ih ispunimo, mislim da se tada mogu otvoriti razgovori ali svakako moramo imati i gospodarski rast koji treba biti veći od 2 posto. Razumijemo ljude, pokušali smo poreznim rasterećenjima povećati plaće, dohodak, najavili smo da ćemo i sljedeće godine ukoliko ostanemo na vlasti već u siječnju i veljači krenuti sa novim rasterećenjem poreza na dohodak pa možda i malo promijeniti porezne razrede i porezne stope, što bi utjecalo na plaće ljudima u znanosti i obrazovanju, ali i u drugim sektorima. Osiguravamo sigurnost i stabilnost plaća, a ukoliko imamo više mjeseci, više kvartala gospodarski rast, ja se nadam da ćemo u budućnosti i za to imati prostora.
Poslušajte cijeli razgovor s ministrom financija Borisom Lalovcem.
Ministre - pritisak zbog zakona o konverziji se povećava - stojite li i dalje čvrsto kod tog prijedloga?
Da, stojimo čvrsto oko svog prijedloga i danas se vidi da smo ga dali u parlamentarnu proceduru, tako stoje otvorene karte svih bitnih čimbenika. S jedne strane vidite HDZ koji sada pokušava ne podržavati ovaj prijedlog, imate pritisak vrlo snažnih poslovnih banaka u Hrvatskoj, koje konstantno rade i preko svojih matičnih banaka iz inozemstva, to se prelijeva i preko njihovog austrijskog ministra, a moram priznati i da nas je neugodno iznenadilo predzadnje priopćenje iz HNB-a kako će ovo sve utjecati, odnosno destabilizirati državu. Jer, kada smo o tome razgovarali i kada se postavilo pitanje hoće li to stvoriti dodatni pritisak na tečaj ili ne jedan od guvernerovih prijedloga je bio da to bude konverzija u eure i nikad nije bila dovedena u pitanja konverzija u eure. Samo se rasprava između nas i guvernera vodila oko toga koliko tko treba snositi trošak, ali sama konverzija u eure u razgovorima s guvernerom nikad nije bila upitna. Tako da možemo reći da su u zadnjih 10-ak dana vrlo snažni pritisci i različito pozicioniranje različitih subjekata. Mi smo na poziciji građana, zaštit ćemo, u konačnici, njihovu imovinu. Jer ovi stanovi u kojima žive građani, ne samo da to plaćaju, nego je to njihova mukotrpno stečena imovina i mi ćemo na tome ustrajati bez obzira na pritiske koji dolaze s raznoraznih strana.
Guverner je dakle uzmaknuo od prvotnog pisma, Vi ste mu poslali doduše i vrlo oštru poruku, jeste li se možda čuli u međuvremenu?
Ne, nismo se čuli, upravo zato što je bilo nekoliko sastanaka prije nego je zakon izašao u javnost, znači prije nego što smo se u konačnici dogovorili. Na tom je sastanku sudjelovao i potpredsjednik Vlade i ministar pravosuđa i ja i guverner, gdje smo zapravo detalje tog zakona i utjecaj na ekonomiju pokušavali vidjeti. I upravo je tu bilo rečeno da konverzija u euro ne bi trebala stvoriti nikakve pritiske, da su banke dobro kapitalizirane, da neće biti nikakve štete ni za njihove matice. Rasprava je, ajmo reći bila, koliko bi tko trebao troškova snositi. Mi smo smatrali, s obzirom na mogućnosti i da su građani unazad 8-10 godina iscrpljeni u plaćanju svojih obveza, što je izračunima i pokazano da su pretplate višestruke, da taj raspored ide nešto više na teret banaka. Samo je u tome bila rasprava između nas i guvernera koliko bi tko trebao snositi teret. Najveći je problem bio, a guverner je govorio i o konverziji u kune, i to javno i tu smo se složili da na tome nećemo inzistirati budući da kuna u hrvatskom opticaju nema toliko i da bi konverzija u kune destabilizirala tečaj, a ne konverzija u euro.
Je li onda ovaj potez guvernera bio prilično neozbiljan, budući da i sami kažete da ste se na tom sastanku dogovorili nešto?
Pa mi smo se dogovarali, govorio je o stvarnim činjenicama. Za mene je neozbiljno ako je toliko alarmantna situacija da se to objavi preko jednih novina, onda se sazove press konferencija i objavi svim medijima. Da se svim medijima ravnopravno prostor da se kaže što znači konverzija, a ne da se samo putem jedne novinske kuće puštaju takvi izračuni. Nama u Vladi svakako nije da se išta destabilizira, vodimo stabilno javne financije, jako nam je bitna stabilnost tečaja. To smo uvijek govorili, za razliku od HDZ-a koji je govorio da će krenuti u devalvacije i da bi oni putem tečajne politike imali neke druge planove, a mi smo vrlo jasno rekli da nam je bitna stabilnost kune, stabilnost zemlje, i time se zapravo i vodimo.
Udruga Franak danas je zatražila i ostavku guvernera Vujčića. Oni planiraju i prosvjed u srijedu ispred HNB-a. Smatrate li vi da guverner treba podnijeti ostavku?
Ja ne bih ulazio u komentare vezano uz poslovanje HNB-a, oni imaju svoje zakone i poslovanja, ovisnost o monetarnoj politici, međutim, ono što jest istina je da jedan dio hrvatskih građana, u ovom slučaju oni koji trebaju konvertirati švicarske franke u eure, su osjetili da je ugrožen jedan dio njihove imovine, a HNB bi trebala svim svojim polugama, instrumentima biti upravo ono što njezin naziv glasi: hrvatska i narodna. Inače gubi smisao ako nije hrvatska i ako nije narodna.
Malo ćemo se odmaknuti od švicarca. Prosvjed najavljuju i prosvjetari, odnosno, sindikati prosvjednih radnika. Oni traže povećanje plaće od 4 posto. Imate li vi neku poruku za njih? Znamo da radite i rebalans. Hoće li biti novca za prosvjetare?
Mi smo u ovom rebalansu osigurali sredstva koja su nedostajala u sustavu znanosti i obrazovanja, nekakvih 300 milijuna kuna, a jedan dio se odnosio upravo na nedostatak za plaće za 12. mjesec i jedan dio za jubilarne naknade. Svakako, ukoliko bi se poboljšale gospodarske aktivnosti, a vidimo što znači poboljšanje gospodarske aktivnosti na 1 ili 2 posto i nadamo se da će to u budućnosti i krenuti, sve su opcije otvorene. Međutim, dok smo još u proceduri prekomjernog deficita, dok još uvijek trebamo ispuniti ove kriterije prema Europskoj komisiji, ja još jednom molim da ispunimo te kriterije, kada ih ispunimo, mislim da se tada mogu otvoriti razgovori ali svakako moramo imati i gospodarski rast koji treba biti veći od 2 posto. Razumijemo ljude, pokušali smo poreznim rasterećenjima povećati plaće, dohodak, najavili smo da ćemo i sljedeće godine ukoliko ostanemo na vlasti već u siječnju i veljači krenuti sa novim rasterećenjem poreza na dohodak pa možda i malo promijeniti porezne razrede i porezne stope, što bi utjecalo na plaće ljudima u znanosti i obrazovanju, ali i u drugim sektorima. Osiguravamo sigurnost i stabilnost plaća, a ukoliko imamo više mjeseci, više kvartala gospodarski rast, ja se nadam da ćemo u budućnosti i za to imati prostora.
Poslušajte cijeli razgovor s ministrom financija Borisom Lalovcem.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)