Menu

Orbanov šef diplomacije o LNG terminalu za MS: Hrvatska je odlučila, a mi prihvatili - postajemo najveći kupci

OMIŠALJ/ZAGREB - Nakon otvorenja LNG terminala u Omišlju na otoku Krku, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó gostovao je u intervjuu Media servisa. Ekskluzivno nam je otkrio da ipak neće otkupiti 25 posto udjela u vlasništvu LNG terminala, nego da postaju najveći kupac plina. Otkrio nam je i kako se Mađarska nosi s pandemijom koronavirusa te zašto su se odlučili za rusko i kinesko cjepivo.
Za LNG terminal na Krku Mađarska ima jako veliki interes, mnogi tvrde čak i veći od Hrvatske, a kako su ranije najavili da žele kupiti 25 posto udjela vlasništva, Hrvatska je imala odličnu startnu poziciju za pregovore. Tri opcije su bile na stolu - da Mađari postanu strateški partneri, da otkupe dionice ili da postanu glavni kupac.

''Vodili smo pregovore o partnerstvu na višoj razini, no pregovori su završili tako da smo se složili s našim hrvatskim prijateljima da postajemo samo kupci. Mađarska je trenutno najveći kupac jer je naša država već rezervirala milijardu kubičnih metara plina godišnje, na sedam godina''.

Na pitanje čija je to bila odluka, Hrvatska ili Mađarska, odgovorio je:

"Nismo mogli izboriti drugu poziciju i to je normalno. LNG je na vašem teritoriju, na Hrvatima je da postave pravila, to nije upitno. Ako je hrvatska Vlada tako odlučila, mi to moramo poštovati. Nama odgovara da budemo glavni kupac i to je za nas situacija s kojom možemo sretno živjeti'.

Dodao je da računaju na naš LNG u budućnosti jer im se na ovaj način otvorila mogućnost da prvi puta potpišu višegodišnji ugovor o kupnji plina, a da nije u pitanju Rusija. Budući da trenutno ruski plin dominira Jugoistočnom Europom, upitali smo Orbanova šefa diplomacije planira li Mađarska preuzeti tu ulogu uz pomoć plutajućeg terminala na Krku i je li to uopće moguće.

"Moramo biti svjesni realnosti, a realnost je da će Rusija ostati važan, recimo i dominantan faktor kad je u pitanju opskrba energijom, ne samo u Srednjoj Europi, nego i na cijelom kontinentu. Ono što mi možemo učiniti jest učvrstiti našu poziciju na tržištu kao zemlja koja ima različite opcije izvora i kao zemlja koja ima odgovarajuću infrastrukturu za tranzit''.

Osvrnuo se i na pritužbe lokalnog stanovništva zbog LNG terminala zbog buke, ali i mogućeg onečišćenja okoliša, zbog čega ni župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina nije prisustvovao otvorenju terminala. Kaže da je za takve pritužbe doznao iz medija, no ističe:

"Ne mogu vjerovati da bi aktualna hrvatska Vlada ušla u projekt koji bi onečistio okoliš ili doveo u rizik ovaj dio Hrvatske gdje je turizam jako važna grana. Tako da vjerujem hrvatskoj Vladi i njenoj prosudbi''.

Tvrdi da ne postoji poveznica između suradnje na LNG terminalu i naše nakane da otkupimo dionice INA-e od mađarskog MOL-a. A kada je u pitanju INA, Szijjártó kaže da je to trenutno 'vrući krumpir'.

"Bili bismo sretni da nije ovakva situacija, recimo to tako. Razumijemo da postoje pregovori između hrvatske Vlade i MOL-a oko sretnog budućeg suživota. Možemo samo držati fige da će taj proces uspješno završiti. Ali budući da naša vlada nije konkretno i direktno uključena u ove pregovore, ne možemo pomoći i jamčiti uspjeh''.Mađarska je jedna od prvih zemalja koja nam je pomogla nakon što je Sisačko-moslavačku županiju pogodio razoran potres, Szijjártó je bio i prvi strani ministar koji je posjetio Petrinju. Iako zahvalni na pomoći, mnogi sumnjaju da iza toga stoji skrivena namjera, odnosno upravo mađarski interes za LNG termina.

"Šteta je da vas u ovako teškoj situaciji kada pomognete netko proziva da skrivene namjere. Činjenica je da smo iskazali solidarnost s Hrvatskom i hrvatskim narodom. Vidjeli smo slike i izvješća, čak smo i osjetili potres u našoj zemlji i mogli smo zamisliti u kakvoj su situaciji obitelji koje su ostale bez domova i jednostavno smo htjeli pomoći''.

Za kraj smo se dotaknuli i nezaobilazne teme - pandemije. Budući da članice EU-a imaju problema sa cjepivom, odnosno s distribucijom cjepiva od farmaceutskih kompanija Pfizera, Moderne, što je najavila i AstraZeneca, a Mađarska je prva zemlja iz Unije koja je odobrila rusko cjepivo te će koristiti i cjepivo iz Kine, zanimalo nas je zašto su se odlučili na taj korak. Ministar objašnjava da dnevno imaju između 100 i 150 žrtava i da im je od nacionalnog interesa bilo ubrzati postupak cijepljenja i tražiti alternativu.

"Činjenica je da su očekivanja Europske komisije postavljena na vrlo visoku razinu zapravo razočaravajuća. Distribucija i tranše dostave su srozane na nulu, jako ispod očekivanja. Umjesto stotina tisuća ili čak milijun doza cjepiva, mi na tjednoj bazi dobivamo nekoliko desetaka tisuća doza i zbog toga smo se našli u vrlo izazovnoj situaciji''.

S Rusima su potpisali ugovor prije tjedan dana za 2 milijuna doza cjepiva, koje stižu u tri etape, a prva dostava već kreće idući tjedan. Mađarska agencija za lijekove je kinesko cjepivo odobrila danas i već su potpisali ugovor za 5 milijuna doza. Tvrdi da je jako teško po ovom pitanju dijeliti savjete drugim zemljama bi li trebale učiniti istu stvar.

"Ono što vam mogu reći da su se Srbi već cijepili kineskim cjepivom i mnogi Mađari koji žive u Vojvodini su već primili cjepivo. Tako da mi već imamo iskustva s tim. Pogledajte samo raspored distribucije europskog cjepiva. Mi nismo imali duge opcije, nego da tražimo alternativne izvore. No to je na svakoj državi da sama odluči''.
nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam