Predsjednik Sindikata biciklista za MS: Podaci o korištenju svjetala su poražavajući

"Reklo bi se da se kreće oko pet posto, plus minus dva, tri posto svih dnevnih putovanja - recimo za Grad Zagreb. U nekim gradovima je to više. Pogotovo na sjeveru u Varaždinu i Koprivnicu. U nekim gradovima je to blizu nuli. Tako da tu ima puno prostora za napredak. Već samo s ljudima koji bi htjeli vozit bicikl, a ne voze ga jer se boje za svoju sigurnost ili im je jednostavno nepraktično."

Da bi vožnja biciklom bila sigurna i praktična i tako privukla veći broj biciklista, neophodna je adekvatna infrastruktura. Govoreći o Zagrebu, Večerina kaže kako je nažalost još uvijek praksa da se biciklističke staze crtaju na nogostupu iako se to polako mijenja.

"Stvarno još uvijek izviru primjeri biciklističkih staza opasnih po život poput one na Sajmišnoj cesti na Jakuševcu, ali imamo i neke doista kvalitetne primjere nekih novih staza od Prilaza Gjure Deželića gdje po prvi put nije oduzet prostor pješacima već motornom prometu što je europska praksa zadnjih 10, 15 godina i duže na sjeveru. Pozitivno je i što su se počeli postavljati kvalitetni parkinzi za bicikle. Dakle, stalci koji omogućuju vezanje za okvir, a ne samo za kotač."

Osim biciklističkih staza, bitna stavka za svakog biciklista je i skladištenje bicikla. Iz Sindikata predlažu postavljanje i takozvanih biciklističkih bubnjeva koji se postavljaju na parkirna mjesta za automobile.

"To su kao metalne, male strukture koje se mogu vidjeti od Podgorice do Bruxellesa. Većina europskih gradova ih već ima. Stanari dobiju ključeve za njih. Umjesto jednog automobila tamo se može parkirati do 10 bicikala. Natkriveno je i sigurno. Ljudi imaju električne bicikle koje ne mogu ni vezati na cesti niti nositi na treći kat. Tako da su to neke metode koje bi omogućile još većem broju ljudi da se voze biciklom."

Što se tiče prometne kulture, ona bi svakako mogla biti bolja. Kako od strane pješaka i vozača motornih vozila, tako i samih biciklista. Večerina kaže kako u tom pogledu puno ovisi o intuitivnosti biciklističke infrastrukture odnosno jasne razdvojenosti putova za pješake, bicikliste i automobile. Smatra i kako bi se MUP trebao više koncentrirati na biciklistički aspekt prometa.

"MUP uopće ne provodi mjerenje brzine unutar gradova već samo na većim avenijama. Ogromna je tolerancija za brzinu što danas više nema smisla kada imamo precizne aparate za mjerenje, a i naravno, sam način gradnje gdje se stavlja pješake i bicikliste zajedno na nogostup da se ne bi inkomodirao motorni promet opet stvara konflikt između pješaka i biciklista što je suprotno onome što bi željeli u gradovima."

Večerina je iznio i neke zabrinjavajuće podatke o korištenju svjetala na biciklima. Istraživanje o tome provode već gotovo 10 godina, najviše zimi kada su noći duže.

"Nema velikog napretka. Policija to ne regulira iako smo u više navrata imali i akcije dijeljenja svjetala s policijom. Jednostavno to je nešto oko čega pokušavamo potaknuti i ljude i policiju da se toga prime. Brojke su stvarno poražavajuće. Oba svjetla, prednje i stražnje, biciklisti imaju oko 35 posto. Malo preko 50 posto ih ima barem jedno svjetlo dok 42 posto nema nikakvo svjetlo."

Pitali smo ga i za savjet građanima koji su se tek odlučili kupiti bicikl. Kaže kako mu se čini da ljudi u Zagrebu po nekom automatizmu kupuju brdske bicikle odnosno mountain bikeove...

"(...) A 90 posto njih vjerojatno neće vidjeti Sljemena. Tako da je to neki misterij. Preporučio bih ljudima ako koriste bicikl po gradu da kupe gradski bicikl i ne moraju imati debele gume nego one mogu biti malo tanje. Da pogledaju praktičnost, da možda ima gepek, da montiraju nosač bisaga i onda ne nose ruksak."

Za kraj je imao i nekoliko savjeta za sve sudionike prometa. Apelirao je na vozače da paze s kojim razmakom pretječu bicikliste na prometnicama dok je biciklistima poručio...

"(...) Da poštuju prednost pješaka ako se već iz straha voze po nogostupu i kada idu kroz pješačke zone u kojima po zakonu nije zabranjeno kretanje biciklima nego isključivo motornim vozilima, ali je apsolutna prednost pješaka. Tako da pozivam sve bicikliste da ne zvone pješacima ako ne trebaju, da imaju tolerancije i izgube tih par sekundi ako treba da ne prestraše pješaka. A pješacima jednostavno da ako vide stazu (...), a ako pored staze ima prostora da ne hodaju nužno po stazi."

​Cijeli intervju u audio formatu možete poslušati na web stranici Media servisa.