Divjak za MS: 'Ako sve bude propisano, promašili smo smisao reforme'

 

Na pitanje stoji li i dalje čvrsto iza riječi da će istupiti iz Vlade ako dođe do rekonstrukcije kao posljedice širenja saborskog Kluba Milana Bandića, ministrica je rekla:

 

 

"To je pozicija HNS-a. Osobno, kao ministrica imam jasne planove vezane uz reformske procese. Sigurno me ne zanima pozicija ministrice samo da zauzimam takvo mjesto. Takvi procesi koji bi ugrožavali reformske procese meni ne odgovaraju. Moja pozicija je takva da imam i drugih planova u svom životu."

 

 

Osvrnula se na slučaj zaposlenice Ministarstva koja je krivotvorila diplomu s Hrvatskih studija.

 

 

"Treba jasno reći da ona nikada nije imala ugovor na neodređeno vrijeme. Kada se s njom sklopio ugovor, odmah se pristupilo provjeri diplome i onda je zaposlenica dobila otkaz, kao i svi nadležni, jer se radi o postupku kojem policija i DORH imaju posla. Ovo nije rezultat slučajnosti, nego procesa koji se redovito provodi. Prije toga ta zaposlenica je bila zaposlena na određeno vrijeme, radila je administrativne poslove vezane uz projekte, dakle ništa prezahtjevno", istaknula je Divjak te dodala kako nije sigurna je li diploma potrebna ako je riječ o zapošljavanju na određeno vrijeme, ali je obavezna za zapošljavanje na neodređeno.

 

 

 

"Jednako tako u idućih bi se godinu dana trebale provjeriti diplome svih zaposlenih u sustavu koje nisu provjerene. Ne treba to biti odmah i navrat-nanos, ali to svakako treba učiniti jer se ovdje se ipak radilo o diplomi nastavničkog studija", naglasila je ministrica.

 

 

U analizi 2018. godine Divjak, naravno, najviše ističe eksperimentalnu fazu kurikularne reforme. Prvo polugodište je, kaže, prošlo s izvanrednim rezultatima, krenulo se u kompletnu rekonstrukciju strukovnog obrazovanja, ali i povuklo se 10 puta više sredstava iz EU fondova za znanost nego godinu prije. A u 2019. najveći izazov je reforma koja frontalno ulazi u sve škole. S edukacijom profesora se već krenulo, a tijekom siječnja i veljače odvijat će se više od tisuću radionica za 36 tisuća profesora i nastavnika.

 

 

"Mi smo objavili preliminarne rezultate nakon prvog polugodišta u 12. mjesecu baš što se tiče edukacije. Bile su top tri teme: želi se puno više u vrednovanju i ocjenjivanju, posebno u formativnom vrednovanju - kako naučiti učenika da uči. Druga tema je vezana uz nove metode rada - kako raditi u grupi, istraživački, kako rješavati probleme, interdisciplinarno povezivati predmete. Kako svrsishodno upotrebljavati tehnologiju da učenici budu motivirani, a da se postižu bolji ishodi učenja", istaknula je Divjak. 

 

 

Dosta se razmišlja o tome kako učenike motivirati na čitanje lektire, jer dosadašnji način očito nije urodio plodom. Divjak kaže na tom se radi u novom kurikulumu hrvatskoga jezika koji predviđa puno više proizvoljnih djela.

 

 

"Nastavnik u razredu jer poznaje svoje učenike može preporučiti nešto što će njih motivirati, gdje ne mora biti povijesni slijed, nego se to tematski može obrađivati i suvremena djela uvrstiti u izborni dio lektire. Posebno je važno da se o tome razgovara, a ne da se piše dnevnik čitanja i da se sporadično vade pitanja iz lektire", kaže Divjak.

 

 

I dalje tvrdi postoje profesori koji ne dijele takvo mišljenje.

 

 

"Koji misle da učitelju sve treba propisati i da učitelj učeniku sve mora propisati. To se ne smije dogoditi, jer ako se to dogodi, onda smo promašili smisao kurikularne reforme u tom dijelu", smatra Divjak.

 

 

Nakon 23 godine, ministrica je najavila izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika koje su u javnom savjetovanju i očekuje da će biti usvojen na proljeće. Prvi put se uvodi nagrađivanje.

 

 

"Ideja je da se svake godine prepozna, recimo 500, najboljih učitelja koji su postigli najbolje rezultate te godine i da ih se nagradi. S druge strane da se sustav napredovanja drugačije postavi. Povećani su kriteriji, prepoznati su različiti aspekti kvalitete rada nastavnika."

 

 

Hrvatska 28. veljače postaje članica CERN-a, Divjak ne krije zadovoljstvo.

 

 

"Dokaz da ste izvrsni u znanosti i to da pripada ovakvim elitnim klubovima. No značaj CERN-a je puno širi. Uzmimo u obzir da je Hrvatska već pokušavala ući u CERN pa joj to nije uspjelo, a ovaj put smo uspjeli i to uz visoke ocjene Povjerenstva koje nas je ocjenjivalo", izjavila je ministrica.

 

 

Najavila je i da se također imaju namjeru priključiti udruženjima koja se više bave društvenim znanostima.

 

 

"To je važno jer ne postoji nacionalna znanost, nego znanost dobra koja je prepoznata na međunarodnoj sceni i ona koja to nije, koju ja zovem kućna radinost. Od toga se moramo odmaknuti jer mi nismo toliko bogati. Mi njih, koji nemaju međunarodnu priznatost, moramo onemogućiti i jasnu poruku slati što mi od znanosti u Hrvatskoj želimo", zaključila je Divjak.