Obuljen Koržinek za MS: 'Političari se trebaju suzdržati od tužbi protiv novinara'
- Napisao/la Andrea Marić
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
ZAGREB - Kako spriječiti govor mržnje i širenje lažnih vijesti a da se ne uvede cenzura i ugrozi sloboda govora, verbalne napade i tužbe protiv novinara i urednika, uvođenje Vijeća za medije... To su teme koje smo prošli s gošćom Intervjua tjedna Media servisa, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, s kojom je razgovarala Andrea Barać.
Širenje govora mržnje, poput pozivanja na napade ili terorizam, posebno putem društvenih mreža, problem je koji Vlada želi riješiti, no postavlja se pitanje kako to regulirati a da ne otvorimo vrata cenzuri. Ministrica kulture Obuljen Koržinek kaže: najveći je problem što takve platforme često ne otkrivaju ili nemaju podatak tko je počinio to kazneno djelo. Zakon je jasan - takve radnje treba sankcionirati, tvrdi ministrica, i smatra da je nužno...
"... prebaciti odgovornost na one koji upravljaju tim platformama, koji korištenjem tih sadržaja ostvaruju iznimne profite, da imaju odgovornost za ono što se dijeli u javnom prostoru. Nema tu jednostavnih rješenja, ali mislim da je pogrešno govoriti o cenzuri. Cenzura nije je dopuštena. Ustavom je zajamčeno da svatko ima pravo na slobodu izražavanja."
Osvrnula se na posljednji primjer - stranka Živi zid je putem Facebooka napala novinarku Jutarnjeg lista Željku Godeč nakon što je objavila tekst "Sve financijske rupe u Živom zidu", što je oštro osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo.
"U demokratskoj državi nije prihvatljiv nijedan oblik pritiska na novinare i medije koji rade svoj posao, kao ni da se netko na takav način ide obračunavati s novinarom, a ne iznosi protuargumente. Nije dobro ni kad se poseže za tužbama protiv novinara i medija", smatra Obuljen Koržinek.
Predložila je osnivanje Vijeća za medije koje bi se bavilo napadima na novinare i, vjeruje, smanjilo broj tužbi.
"U tom vijeću sjedile bi osobe koje su vrhunski novinari ili medijski stručnjaci koji bi mogli određenim propisanim sankcijama upozoravati na loše prakse. Time bi se smanjio pritisak i na sudove", rekla je ministrica.
Na pitanje što je s novinarima koji iznesu istinitu priču potkrijepljenu činjenicama i time zarade tužbu za povredu ugleda i časti, ministrica kaže da takva vrsta pritiska ne bi smjela postojati.
"Osobno nikad ne bih posegnula za tužbom protiv nekog medija ili novinara, bez obzira na to što sam i sama u ove dvije godine doživjela neutemeljene napade. Mislim da bi se pogotovo političari trebali suzdržavati od podizanja tužbi", tvrdi ministrica kulture. Naglasila je da je razgovarala s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i da će uskoro dobiti detaljnu analizu broja ovog tipa tužbi.
"Preliminarni podaci ne pokazuju da se broj tužbi baš tako značajno povećava", naglašava ministrica. Sljedeći problem kojemu je rat objavila Europska unija, time i Hrvatska, jest širenje lažnih vijesti. Ovaj put na primjeru objave lažnih fotografija ministra Tomislava Tolušića, ministrica je upozorila da se radi o opasnom fenomenu. Ipak, nije htjela odgovoriti na tezu da je sve to iz Vladine kuhinje kao i kako je moguće da je izvješće SOA-e prije došlo do medija nego do DORH-a.
"Da su te fotografije objavljene, to bi moglo ući u sferu difamacija, dezinformacija ili lažnih vijesti. Takve stvari nikad ne komentiram, niti itko od nas zna tko je to prvi dobio ili trebao dobiti", tvrdi ministrica. Upozorava i da nije sve što je neistinito ujedno i dezinformacija. "Neke lažne vijesti nemaju tu težinu da bi se njima bavila država, kao kad se dezinformacijama želi poljuljati demokracija, ugroziti javno zdravlje ili promovirati terorizam", istaknula je ministrica.
"Posljednjih tjedana bilo je dosta govora o Akcijskom planu koji je donijela Europska komisija, u kojem se rad stranaka i politička arena isključuje iz prostora dezinformacija jer tu se često i retorički poseže za nekim tvrdnjama koje nisu nužno istinite, ali ne ulaze u kvalifikaciju dezinformacija", izjavila je Obuljen Koržinek. I kod suzbijanja tzv. fake newsa ponavlja kako je najvažnije suradnja s onima koji upravljaju platformama kojima se one najbrže šire - društvenim mrežama, a građane je nužno medijski opismeniti.
"Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj 47 posto građana misli da su dnevno izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima. Vidi se i kome građani vjeruju. Kada gledate europski prosjek, najviše vjeruju radiju, televiziji, ostalim medijima i dosta iza toga dođu elektroničke publikacije i na kraju društvene mreže", istaknula je ministrica.