Održana panel rasprava: Koliko je Hrvatska ovisna o turizmu, a koliko nas turizam čini ranjivima?

Ekonomski institut u Zagrebu je u suradnji s Ekonomskim fakultetom proveo istraživanje na temu: Ranjivost jedinica lokalne samouprave RH na turističku aktivnost. Rezultati kažu kako su jedinice lokalne samouprave ranjive, odnosno kako njihov razvoj ovisi o turističkim rezultatima i uspješnoj sezoni.

Ova pojava nije karakteristična samo za područja uz obalu već se, kako je rekla Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, ona događa sve češće i u kontinentalnoj Hrvatskoj.

"Ono što se vidi je da se ta ranjivost odnosno izloženost turističkoj aktivnosti širi polako iz priobalnih područja u unutrašnjost zemlje. To praktički znači da se sve više i više ljudi i poduzetnika u ovoj zemlji okreće turizmu što uopće nije čudno jer jedna četvrtina ukupne dodatne vrijednosti koju stvaraju svi poduzetnici u Hrvatskoj dolazi ili tako da se poduzetnici direktno i samo bave turizmom ili se pak djelomično bave turizmom. Turizam definitivno jest poduzetnička prilika."

Broj smještajnih objekata i broj postelja raste iz godine u godinu što se promjenom u pristupu razvoja Hrvatske kao turističke destinacije želi promijeniti. Cilj je prebaciti fokus s kvantitete na kvalitetu usluge, rekla je Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore.

"Trebamo podizati kvalitetu razine usluge, kvalitetu smještaja i samu kvalitetu sadržaja na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini. Tako da, masovni turizam je nešto od čega trebamo pobjeći, što više ne želimo. Odgovorni turizam je ono čemu trebamo težiti."

Veliku ulogu u tom procesu ima i digitalizacija turističkog sustava koja se u Hrvatskoj tek razvija. Najpoznatiji digitalni sustav u toj svrsi je e-vizitor, a radi se i na ukupnom razvoju sustava e-turizam. Slavko Štefičar, kao predstavnik Ministarstva turizma i sporta, podržava istraživanja koja za cilj imaju razvoj hrvatskog turizma te je uvjeren kako će se proces digitalizacije ubrzati i dovršiti.

"Kroz e-turizam mi ćemo objediniti sve javno dostupne podatke, digitalizirati ćemo i neke procese koji su namijenjeni našim krajnjim korisnicima da im olakšamo komunikaciju s ministarstvom. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predvidjeli smo i nastavak projekta digitalnog turizma gdje bi u konačnici trebali imati sustav koji bi mogao rudariti za istraživače, za konzultante, za sve one koji se žele baviti poslovnom aktivnošću u sektoru turizma. Da oni mogu doći do tih podataka na puno jednostavniji način."

Razvojem digitalizacije pružatelji turističkih usluga moći će individualno pristupati svakom gostu. Na taj će način podići kvalitetu svoje usluge, smatra Maja Brkljača iz AlgebraLAB-a. Dodaje i da je ključ u prepoznavanju potrebe pojedinca, koja se može detektirati prikupljanjem podataka.

"Vi danas možete koristeći logove mobilnih telefona koji uđu u Hrvatsku znati od kuda je došao. Možete jako dobro pratiti kretanja različitih skupina turista u Hrvatskoj. Možete između ostaloga pratiti što rade njemački turisti ili što rade češki turisti kada padne kiša. Da bi turističke zajednice mogle dobro upravljati svojom lokacijom one moraju puno bolje razumjeti turiste koji se nalaze na njihovom području. To je jedna od stvari gdje je digitalna tehnologija odlična za takav tip istraživanja."

Gea Kariž, kao organizator Uplift panela stava je kako je razvoj digitalnih platformi za prikupljanje podataka o turistima ključan za razvoj te gospodarske grane u našoj zemlji.

"Ono što mi mislimo u Mastercardu, a i ja osobno je to da je budućnost turizma uvid u podatke. Znači, tolike količine podataka koje se generiraju sada sa svim našim aktivnostima online je nevjerojatna. Možemo upoznati svog turista, možemo mu se obratiti dvije tri godine unaprijed, možemo kreirati proizvod prema njegovim preferencama, možemo kreirati cijelu strategiju prema tome što nam ti podaci mogu dati odnosno što turist budućnosti želi."

​Kada govorimo o utjecaju turizma najranjivije županije Zadarska, Splitsko - dalmatinska i Dubrovačko - neretvanska županija. Razlog tome su velika sezonalnost te visoki broj postelja po broju stanovnika u čemu smo na razini države prvi na mediteranu s 0,26 postelja po stanovniku. Smanjena ranjivost najlakše će se postići produljenjem sezone što se pak može ostvariti individualnom pristupu svakom gostu te ulaganjem u kvalitetu sadržaja, zaključak je ove panel rasprave.