Počelo je deseto izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije

Ovogodišnji jubilej konferencije održava se na temu '2032. Budućnost kreativnosti'. Domaćin, predsjednik Hrvatskog društva skladatelja Mladen Tarbuk, kazao je kako je budućnost teško ispravno procijeniti ako se ne poznaje prošlost te istaknuo u kojem pogledu je vidljiv okret prema prošlosti.

''To znači da je udio novog repertoara u slušanosti sve manji i manji. Dolazimo u jedno interesantno vrijeme u kojem svi radije slušaju ono što je bilo nego ono što se sada stvara. Mi klasičari znamo taj fenomen, tako je nastala i klasična glazba, ali vrlo je interesantno da se to klasiciziranje događa i u popularnoj glazbi, tako da i taj trend treba uzeti u obzir kada budemo razmišljali što će biti za deset godina''.

Protekle dvije i pol godine provedene u pandemiji donijele su velike promjene u konzumaciji sadržaja kreativne industrije. Ministarstvo kulture i medija pokušalo je na izazove odgovoriti mjerama pomoći, reformama Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskim pravima, istaknuo je državni tajnik Krešimir Partl.

''U Zakonu u elektroničkim medijima posebnu pažnju smo posvetili kreativnoj industriji, prije svega glazbi, propisujući postotke glazbe koju radijski nakladnici moraju puštati u ukupnom i dnevnom vremenu emitiranja, ali isto tako bitno, dio vezan za streaming platforme u kojem smo se uspjeli izboriti za ukupno četiri posto prihoda koje streaming platforme ostvaruju u Hrvatskoj, koje moraju nazad ulagati u hrvatski kreativni sektor''.

Upravo su te ubrzane promjene dovele do eksplozije prihoda i konzumacije glazbenog sadržaja na digitalnim platformama. Glavni direktor HSD ZAMP-a Nenad Marčec prognozira kako korištenje streaminga u idućih deset godina neće bilježiti pad ili zasićenje, nego će nastaviti rasti. No, javlja se pitanje što to znači za glazbenike kada su u pitanju prihodi s obzirom da su digitalne platforme jeftino dostupne.

''Industrija i biznis uvijek pretrče kreativce. Kreativci imaju jedan strašan kreativni dar, ali često imaju jedan manjak interesa i ambicije u tom poslovnom smislu i tu ih industrija uvijek pretrči. Nisu tu krivi glazbenici jer imaju strašan kreativni dar, to treba prepoznati država, oni koji donose propise, da trebaju pružiti silnu razinu zaštite kreativcima''.

Ivo Jagnjić iz grupe Dalmatino na glazbenoj sceni nalazi se nešto više od tri desetljeća. Upitan ide li njegova grupa u korak s trendovima, odgovorio je jednom anegdotom.

''Prije 35 davnih godina došao sam kao mladi svirač gitare u bend Tutti Frutti. Ondašnji menadžeri išli su po selima i vikali taj bend nastupa tu i tu i lijepili plakate po autobusnim stanicama. Danas staviš objavu, otvoriš sutradan taj famozni Facebook ili Instagram i vidiš da je to vidjelo 15 tisuća ljudi. Idemo naprijed i moramo to usvajati. Ja sam fasciniram digitalijom''.

​Rasprave na teme iz područja industrije i autorskog prava nastavit će se i sutra. Isto vrijeme, od 9 sati, ista lokacija, MSU, ali uz pregršt novih govornika.