Glazbu u Hrvatskoj svakodnevno sluša 90% građana, u rastu slušanje preko plaćenih servisa

Više od 90% građana Hrvatske svakodnevno sluša glazbu, a kada su mladi u pitanju broj je još veći - 98%. Iako se njihova konzumacija i percepcija glazbe razlikuje, radio i Youtube i dalje su najslušanije forme, što je za Media servis potvrdila i Irena Starman Frančić iz Hendala.

 "61% ispitanika novu glazbu čuje upravo na radiju. Tako da je radio svakako važan medij za širenje nove glazbe i dopiranje do slušatelja. Mladi su tu nešto niže zastupljeni - kod njih je nova glazba ipak primarno negdje na digitalu, odnosno na internetu, na besplatnom ili plaćenom streamingu, na kratkim formama na TikToku ili društvenim mrežama općenito."​

Slušanost na neplaćenim servisima i dalje je visoka, no pada, a na plaćenim raste pa na taj način čak 44% slušatelja sluša glazbu. O tome smo razgovarali s Darijem Draštatom iz Hrvatske diskografske udruge.

 "U budućnosti će to sasvim sigurno biti glavni način korištenja, konzumiranja glazbe. Streaming servisi pružaju neograničen broj glazbenih brojeva, albuma, žanrova, pretraživanje na koji način god želite. Prednost imaju oni servisi koji ne prekidaju glazbu dok ju konzumirate poput Spotifyja. Veseli nas što i dalje velik broj naše publike sluša i domaću glazbu."

Hrvatska ima glazbenu kvalitetu, znanje i kreativnost, istaknuo je za Media servis glavni direktor ZAMP-a Nenad Marčec te upozorio da bi se zemlja mogla ugledati u regiju kada su produkcija glazbe i spotova te marketing u pitanju.

 "Ulaganje u marketing koji očigledno donosi rezultate na primjeru nekoliko Arena kolegice Aleksandre Prijović koja je strašno radila na promociji svog vlastitog rada gdje se silan novac ulaže u društvene mreže i medije kako bi se ono što ona radi, što je već samo po sebi kvalitetno, došlo do svakog slušatelja."

Kod mladih je popularna pop, rock i hip hop glazba te narodnjaci i turbofolk. Sociologinja Marija Žagmešter Kemfelja za Media servis objašnjava da je riječ o dva fenomena kod generacijskog identiteta.

 "Najčešće će biti u suprotnosti s onime što slušaju starije osobe ili će koristiti glazbeni izraz svoje generacije, tj. vršnjaka i onoga što je trenutno u trendu. Vrijednost klasične glazbe nije jednaka vrijednosti, primjerice suprotnosti turbofolka, no svaka vrsta glazbe izvire svoje vrijednosti."

Budućnost kreativne i kulturne industrije je svijetla, istaknula je u razgovoru za Media servis glavna direktorica HUP-a Irena Weber, no upozorila:

 "U krajnjoj liniji ako gledamo čisto gospodarski kreativne i kulturne industrije utječu i na rast svih ostalih industrija. Zato je važno zaštititi ih i razviti sveobuhvatnu strategiju razvoja kreativnih i kulturnih industrija."

Istraživanje je pokazalo i da se povećala percepcija važnosti intelektualnog vlasništva, ali i da je glazba važna za identitet i mentalno zdravlje slušatelja.