Barišić za MS: Kandidatura za predsjednika Međunarodne paneuropske unije je velika čast, ali i odgovornost

"To je svakako velika čast, veliko priznanje ne samo za mene nego i za Hrvatsku paneuropsku uniju koja je među 30 i nešto članica, organizacija Međunarodne paneuropske unije kroz 33 godine pokazala iznimnu djelatnost i to je prepoznato i šire."

Barišić već 10 godina obnaša dužnost glavnog tajnika te međunarodne organizacije.

"Nakon 20 godina svojega vođenja sadašnji predsjednik Alain Terrenoir nakon što je odlučio da on ne bi više se kandidirao, onda je predložio i Predsjedništvo je prihvatilo prijedlog da se mene kandidira za tu dužnost."

Aktualni predsjednik Alain Terrenoira došao je na poziciju nakon što ga je to zamolio tadašnji predsjednik Otto von Habsbourg, a sada je Terrenoira predložio upravo Barišića. To je - kaže naš gost - uobičajeni način na koji se dosad dolazilo do predsjednika:

"Jer to su više počasne dužnosti i dužnosti u kojima se zapravo traži one koji su pripravni diljem Europe putovati i ideje koje paneuropski pokret zastupa dalje razvijati."

"U obrazloženju je predsjednik obrazložio da je dugo i pozorno promatrao aktivnosti svih organizacija" dodaje Barišić. Velika je to čast, ali i odgovornost:

"Ako pogledamo prethodne predsjednike od utemeljitelja Richarda Coudenhove-Kalergija pa do Otta von Habsburga i sadašnjega predsjednika Alaina Terrenoira - oni su svi doista zdušno godinama svjedočili te vrijednosti, ta načela i bili prisutni u svim zemljama jer djelovanje Međunarodne paneuropske unije je vezano uz pojedine članice i naglasak je uvijek na određenim procesima koji se događaju u Europi."

Jedan od razloga zašto je on izbor aktualnog predsjednika je to što dolazi vrijeme kada se središte integracijskih procesa Europe pomiče prema jugoistočnoj Europi. Naš sugovornik vodi Hrvatsku paneuropsku uniju stoga smo ga upitali - što je njihov glavni zadatak?

"Naša glavna zadaća je ujedinjavanje Europe, to je osnovna ideja od koje se krenulo, ali ta ideja je vođena željom da se osigura mir u Europi."

Barišić ističe da je Europa došla do ravnopravnog statusa s ostalim silama - SAD-om, Kinom, Indijom i Rusijom. Nažalost, mira na istoku Starog kontinenta nema otkako je Rusija napala Ukrajinu.

"Ukrajina, Moldova, Gruzija i druge zemlje isto tako, mnogi narodi žele se pridružiti tako ujedinjenoj Europi. Upravo zbog toga što i po cijenu žrtve osvjedočeni su da su to dobra načela i Europa u tome je pokazala svijetu kako se zapravo može se pridobivati za dobra načela."

A svi koji to žele postići imperijalnim osvajanjem nikada ne poluče rezultate, dodaje Barišić. Na putu prema Europskoj uniji je i susjedna nam Bosna i Hercegovina:

"Smatramo da upravo Europska unija mora se dokazati i Međunarodna paneuropska unija je u nekoliko svojih deklaracija kazala da prvo od svih zemalja sada Jugoistočne Europe bi trebalo riješiti pitanje Bosne i Hercegovine jer ono je na neki način s Daytonskim ugovorom mirno riješeno, ali je određena podjela na entitete zakočila procese, smatramo da ih treba otkočiti."

Na pitanje treba li Ukrajina brže ući u EU zbog situacije i rata, Barišić odgovara da je važno uzeti u obzir sve aspekte, bilo političke ili geostrateške, a izrazito je važan trenutak u kojem se to može ostvariti. Hrvatska paneuropska unija imala je važan utjecaj za međunarodno priznanje RH, a važnu ulogu u svemu igrao je tadašnji predsjednik Otto von Habsbourg. Ako Barišić postane novi predsjednik na Općoj skupštini 14. i 15. veljače, svoju dužnost nastavit će obnašati i u Hrvatskoj, dok se dio europskih poslova i dalje obavljati u Strasbourgu.