Vlajčić za MS: Nije bila ishitrena izjava o ‘specijalnom ratu‘, nema divljanja cijena mesa

​Ministar je jučer najavio da kreću isplate pomoći za stočare koji su pretrpjeli velike štete na svojim gospodarstvima zbog bedrenice. Pomoć stiže za stočare u Dalmatinskoj zagori, ali i na području Lonjskog polja gdje je bedrenica uzrokovala štetu prije nekoliko godina. Na pitanje zašto se tek sad isplaćuje za Lonjsko polje, Vlajčić odgovara da se čekalo određeno razdoblje da krave steknu imunitet nakon cijepljenja kako bi se mogla utvrditi konačna šteta.

''Oni su u ono vrijeme kad je bila odšteta dobili 100 eura po uvjetnom grlu za vrijeme nemogućnosti poslovanja dok se ne procijepi stoka, dok traje bedrenički distrikt. Sada smo smo po uzoru na afričku svinjsku kugu i obnovu stočnog fonda, dakle repopulaciju svinja u svinjcima, odlučili na taj način obeštetiti stočare s područja dalmatinskog zaleđa, ali prilika je bila jedan dodatni financijski vjetar u leđa dati stočarima s područja Lonskog polja kroz ovu drugu mjeru 1.800 eura po kravi u prosjeku''.

Osim stradavanja goveda, ove godine je ponovno izbila i epidemija afričke svinjske kuge. U studenom su ukinute posljednje zone zaštite i nadziranja, usmrćeno je znatno manje svinja nego 2023. godine. A kolika je ukupna šteta?

''Za oba vala afričke svinjske kuge od 2023. godine otprilike 40 milijuna eura je isplaćeno za obnovu stočnog fonda u svinjogojstvu. To dovoljno govori kao država koliko smo stali iza svih naših svinjogojaca. Policija na terenu s veterinarskim inspektorima, kad su počeli raditi pojačane nadzore, pokazalo se kao ključna mjera. To je donijelo rezultate da imamo zapravo epidemiološku situaciju koju imamo sada i doslovno možemo reći da je svinjokolja spašena''.

Naglasio je da je bitno da se sve biosigurnosne mjere i dalje provode kako bi iduću sezonu dočekali spremni.

''Virus je među nama tu, virus je u populaciji divljih svinja kontinuirano u zemljama u okruženju. Ne smijemo se opustiti, zavaravati ni jedne sekunde. Moramo provoditi biosigurnosne mjere. Pet je programa pomoći koje je Vlada Republike Hrvatske osigurala. Ovaj posljednji je povećanje biosigurnosti, što smo komunicirali u proteklim tjednima. Dakle 3 milijuna eura, a najviše se ciljalo na male svinjogojce s do 1.000 svinja koji su mogli još podići razinu biosigurnosti više''.

Upitali smo ministra, s vremenskim odmakom, je li bila ishitrena ili nepromišljena izjava o tome da se protiv Hrvatske u slučaju afričke svinjske kuge vodi specijalni rat.

''Ako je to dovelo do toga da se ovako ozbiljno pristupi situaciji i da na ovaj način dovedemo epidemiološku sliku na bolje, onda mislim da nije bilo ishitreno. Vrlo jednostavno se može zaključiti da se nekakvim ilegalnim držanjem svinja, ilegalnim prometom svinja virus prenio u Republiku Hrvatsku''.

Jesu li nadležne institucije odradile posao, odnosno jesu li podnesene protiv ikoga kaznene prijave?

''Prema evidenciji DIRH-a i MUP-a na terenu je zatečeno preko 50 posto nesukladnih gospodarstava. Zamislite koja je to količina gospodarstava koji ne vode svoja poslovanje ni po zakonu niti imaju biosigurnost. Podnesene su prekršajne prijave, nekoliko čak i kaznenih prijava''.

Budući da stalno svjedočimo poskupljenjima, inflacija je u studenom ponovno ubrzala na 3,8 posto, upitali smo Vlajčića hoće li bedrenica i afrička svinjska kuga dodatno utjecati na poskupljenja mesa.

''Kada govorimo o rastu cijena svinjskog mesa, imamo stabilnost, nemamo probleme u opskrbi. Nemamo neka značajna divljanja u cijeni. Bliže se blagdani i bit će veća potražnja, možemo možda i očekivati blagi rast cijena. Kada govorimo o čvarcima tu je jednostavno cijena zbog drugih okolnosti malo i veća. Dosta veća. Imamo i do 50 eura po kilogramu. Sa svim našim programima povećanja proizvodnje ćemo dovesti i do konačnog pada cijena u budućnosti''.

U Hrvatskoj je godišnja potrošnja mesa po glavi stanovnika 87 kilograma, a na 2. konferenciji o mesnoj industriji HGK čuli smo podatak da smo prošle godine uvezli više od 200.000 tona mesa, a izvezli tek 35 tisuća, što je veliki vanjskotrgovinski deficit. Ministar kaže da ti problemi desetljećima traju i otkrio je koliko otprilike zadovoljavamo naše potrebe domaćom proizvodnjom?

''Na 50 ili 60 posto svih naših potreba u mesu, ali varira to s vremena na vrijeme. No proizvodnja mesa i same bolesti koje su zadesile sektor nisu ugrozile stanje na tržištu kod nas oko mesa. Građanima je dostupno svo meso''.

Općenito u poljoprivredi Hrvatska ima nisku samodostatnost i produktivnost. Ministar je nabrojio brojne projekte kroz koje Vlada pokušava riješiti taj problem, a na pitanje do koje razine je moguće doseći samodostatnost, kaže:

''Želim doći do te faze kada mi kao država možemo prehraniti naše stanovništvo u cijelosti. To je vrlo bitno i sama riječ samodostatnost mi nekad i nije draga i taj neki postotak. Vrlo je bitno približiti se svim našim domaćim potrebama, a to je tih 100 posto''.

Najavio je i veliku novosti za sektor poljoprivrede - kapitalne potpore u obliku financijskih instrumenata za kredite.

''Iza Nove godine će biti na raspolaganju poljoprivrednicima - otpis glavnice 40 i 45 posto. Svi se zamislimo kad smo kao mladi ljudi rješavali stambeno pitanje i dizali si kredite da nam je netko otpisao 45 posto glavnice''.