Kovačević za MS: Odustajanjem od članstva u NATO-u Zelenski ne čini ustupak, to je više verbalna gesta

Uoči sastanka u Berlinu Zelenski je objavio kako Ukrajina odustaje od članstva u NATO-u predstavljajući to kao svojevrsni kompromis. Kovačević smatra kako se tu ne radi ni o kompromisu ni o ustupku.

"Time je zapravo Zelenski možda uputio svojim europskim saveznicima poruku da eto neće smatrati njihovim velikim grijehom ako ne budu insistirali na tome da Ukrajina uđe u NATO savez. To je više ovako verbalna gesta. Znamo da Amerika, ne samo Trumpova nego i Bidenova, bila je protiv ukrajinskog članstva, tako da tom izjavom Zelenski možda olakšava mogući pristup pregovorima, ali to nije nikakav stvarni ustupak."

U ovim pregovorima glavnu riječ vode SAD i Rusija, Ukrajina se tu periodično pojavljuje, a uloga Europske unije do sada je bila konfuzna tvrdi naš sugovornik.

"Do jučer postavke europske vanjske politike bile su zasnovane na pretpostavci da je Amerika pouzdan saveznik i da će davati sigurnosno jasmstvo Europi. To više nije tako i Europa je posljednjih dana učinila jednu gestu kojom iskazuje kakvu takvu volju da bude neovisan igrač u sustavu međunarodnih odnosa."

Odluka se odnosi na trajnije zamrzavanje ruske imovine u Belgiji sve dok Rusija ne plati ratnu odštetu Ukrajini. Donijeta je kvalificiranom većinom, a ne konsenzusom. Ta sredstva trebala bi služiti za dugoročno financiranje Ukrajine. Je li ta odluka sukladna međunarodnom pravu ostaje otvoreno pitanje. Dio misli da bi bila u slučaju da je Europska unija objavila rat Rusiji, a to nije slučaj.

Stoga, nastavlja Kovačević, Europska unija je, odlučivši da nešto napravi autonomno, povukla jedan rizičan potez.

"Taj potez je zasnovan na očekivanju da će Rusija izgubiti rat u Ukrajini. Što će se dogoditi s tom mirovinom ako Rusija pobjedi, ako ne prizna poraz u najmanju ruku. Meni se čini da, osim što žele spriječiti Amerikance da se okoriste ruskim novcima u europskim finansijskim institucijama, europljani žele prejudicirati kraj tog rata."

Istu stvar, smo u vlastitu korist, svojim uvjetima rade i Rusi, nastavlja naš sugovornik.

"Inzistirajući da sporazum o primirju sadrži i konačna rješenja u pogledu teritorijalnog razgraničenja."

A na konačnu crtu razgraničenja uvelike će utjecati stanje na terenu. No, ukoliko pregovori ne uspiju te se time otvori perspektiva dugotrajnog i iscrpljujućeg rata, koji traje već četiri godine, obje strane su u problemu.

"Rusija se već sada suoćava sa situacijom da se s jedne strane povećavaju troškovi rata, a s druge strane se smanjuju prihodi od izvoznih artikala, to su energenti. S druge strane imamo EU koja je na riječima jako oštra prema Rusiji, ali izostaju odgovarajuća djela. Na razini 67 dogovorena je pomoć od otprilike 50 milijardi dolara Ukrajini. Amerika je odmah uplatila 18 milijardi, EU je uplatila tek 9, a Japan nije ništa od predviđene 3 milijarde uplatio."

Stoga je potrebno da se dogovor postigne, a bitnu ulogu u tome mogle bi igrati Turska i Mađarska odnosno Erdogan i Orban.

"Ja mislim da Turska i Rusija pokazuju dogmatiziranoj Europi kako se i u krajnje napetim situacijama može pronaći diplomatski izlaz, diplomatsko rješenje. Što se tiče Orbana, on je u Europi trajno detektiran kao smetnja, ali on ima Trumpovu podršku i ne samo deklarativno nego i djelatno u smislu izuzimanja od nekih sankcija i slično. Dakle, važni su."

Za kraj Kovačević je poručio kako je za uspješni ishod mirovnih pregovora potrebno strpljenje jer nestrpljenje može biti znak slabosti i straha. Stoga Ukrajincima i europskim čelnicima poručuje:

"Tako da bih ja apelirao prvo na strpljenje, drugo na zdrav razum koji polazi od činjenica na terenu i od interesa sukobljenih strana i, treće, znajući da je Ukrajina žrtva rukovodio bih se time da ta žrtva, u interesu izbjegavanja izbijanja trećeg svjetskog rata, treba biti što je moguće manja."