Kekuš za MS: Nakon ulaska u Schengen bojimo se češćeg nasilja nad migrantima na hrvatskim granicama

''Mi se nažalost pribojavamo da će nezakonite i nasilne prakse kojima svjedočimo posljednjih šest godina, nakon određenog smirivanja, nikako ne nestajanja jer i dalje vidimo te prakse, čini nam se da će se situacija zapravo samo pogoršati i da od prvog mjeseca možemo ponovno očekivati prakse kojima smo svjedočili tijekom 2020. i 2021. kada su nasilje i nezakonitost bili najevidentniji i dosegnuli svoj vrhunac''.

Brojne video snimke, presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju tragično preminule Madine, izvještaj Odbora protiv mučenja Vijeća Europe da Hrvatska provodi nezakonita protjerivanja i nasilne prakse... uz sve to hrvatske vlasti i dalje tvrde da nema kršenja ljudskih prava. Kekuš na to kaže:

''Apsolutno je nenormalno tvrditi da se takve prakse ne događaju jer je cijeli svijet svjedočio tome da je to zapravo istina. Samom promjenom prakse koju vidimo u ovoj godini itekako prepisujemo svemu tome što je u javnost izašlo i što je zapravo naše vlasti natjeralo da malo donekle promjene praksu''.

Ističe da ni konkretna kršenja ljudskih prava čak ni kad su sudski dokazana nisu dovoljan razlog da europske institucije zaustave određene procese poput našeg ulaska u Schengen.

"To je nešto što smo godinama zahtijevali, da se sam postupak ulaska u Schengen, koliko god bi svima nama građanima to bio značajan korak naprijed, da je nužno zaustaviti taj proces dok Hrvatska ne krene postupati u skladu s europskim i međunarodnim pravom, odnosno poštivati temeljna ljudska prava, kako na našim granicama tako i u dubini teritorija''.

Pet godina je prošlo od smrti male afganistanske izbjeglice Madine koja je protuzakonito protjerana s obitelji iz Hrvatske, što je potvrdila i presuda Europskog suda za ljudska prava, no odgovornih kao ni sankcija za odgovorne u Hrvatskoj još nema. Kekuš se nada da neće sve ostati na tome jer kaže, u suprotnom bi značilo da gubitak dječjeg života našim vlastima ne znači ništa.

''Zaista očekujemo da će vlasti konačno preuzeti odgovornost i da će istraga koja je ponovno otvorena zaista i biti učinkovito provedena, iako je to vrlo upitno nakon pet godina kako učinkovito istraga može biti uopće provedena. I da će onda napokon kako sami počinitelji, tako i oni odgovorni koji su im davali naredbe biti konačno sankcionirani''.

Vlasti su te koje migrante, primjerice iz Afganistana, stavljaju u ilegalna položaj, dodaje Kekuš i ističe da se nažalost vide očite razlike u tretmanu prema izbjeglicama iz Ukrajine ili iz Afganistana.

"Nažalost moram reći da je vrlo evidentno da se te razlike u tretmanu očituju u institucionalnom rasizmu koji imamo, no ne trebamo se zavaravati da je to samo u Hrvatskoj, jer su to prakse koje vidimo diljem Europe. Dobrodošlica koju su izbjeglice iz Ukrajine primile u Hrvatskoj je apsolutno hvale vrijedna, međutim to je praksa kakvu i svaka izbjeglica koja se nađe na teritoriji naše države trebala doživjeti''.

Osvrnula se i na situaciju po hrvatskim gradovima gdje migranti, bilo da su u tranzitu ili traže azil, kao i beskućnici nemaju osnovne higijenske uvjete. Istaknula je da su u Rijeci, Pazinu i Zagrebu postavljeni šatori nakon višemjesečnih pritisaka na lokalne vlasti od raznih aktivista i pojedinaca. No nisu svi s oduševljenjem dočekali šatore na zagrebačkom Paromlinu.

"Mislim da je ovaj šator kojim svjedočimo, gdje osobe mogu potražiti topli obrok i obaviti osnovne higijenske potrebe, zaista minimum minimuma kojem se ne bi smo trebali protiviti, nego bismo trebali inzistirati na nečem puno konkretnijem''.