Obuljen Koržinek za MS: Turudićevu izjavu oko EPPO-a ne bih stavljala u kontekst Geodetskog fakulteta

Na prijedlog Španjolske 13. veljače Opća skupština UNESCO-a proglasila je Svjetskim danom radija u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda, a ministrica je uputila čestitku svim slušateljima i svim zaposlenima u radijskoj industriji te podsjetila da se pojavom interneta i društvenih mreža radiju pogrešno prognozirao kraj.

''Ono što vidimo je da je radio medij koji opstaje, razvija se i kojemu se vjeruje. Veliko je povjerenje u radio i vrlo uspješno se prilagođava novim navikama. Publika bez obzira što se okreće nekim drugim i izvorima informiranja i zabave ne gubi interes za slušanjem radija, odnosno praćenjem radijskih programa što radiju kao mediju zaista daje jednu ja bih rekla stabilnost u kojoj se može promišljati o novim pravcima razvoja''.

Ove godine naglasak je na digitalizaciji radija, odnosno na DAB+. Mnogi u radijskoj industriji tvrde da digitalni radio nije budućnost, nego sadašnjost, ali ipak na razini EU-a pa tako ni Hrvatske DAB+ nije zamijenio FM i interes nije pretjerano velik. Obuljen Koržinek tvrdi da je postojala škola mišljenja koja je zagovarala potpuni prelazak na digitalni radio.

''Sjetimo se kad smo prelazili na digitalno emitiranje televizijskih kanala koliko je to bio veliki, strateški, državni projekt. U slučaju radija to bi značilo prilagodba svih radijskih prijemnika koje ljudi imaju u različitim prostorijama, koje koriste u automobilima i to bi bio jedan masovni prelazak na novu tehnologiju. Očito nije bio interes ni sa strane nakladnika pa onda ni onih koji se zapravo bave tim tehnologijama da se ambicioznije krene u taj put''.

Objašnjava da bi se u slučaju radija obuhvatilo puno više pojedinačnih prijemnika i uređaja koji u ovom trenutku primaju radijski signal, a prelaskom na DAB+ ga ne bi mogli primati. 

''Bez obzira što smo Ministarstvo zaduženo za medije, mi nismo bili oni koji smo nosili temu tehnologije. Mi osluškujemo što kažu nakladnici i uvijek ćemo se prilagoditi onome što nakladnici kroz svoje udruge artikuliraju kao svoj neposredni interes i cilj. U ovom trenutku nije se dogodio neki unisoni stav svih nakladnika da bi to bio neki put kojim bi trebalo krenuti''.

Istaknula je i da je iznimno težko zakonski regulirati digitalno medijsko tržište jer se, kao i kod umjetne inteligencije, stalno kaska za novim tehnologijama. Dotaknula se i izmjena Kaznenog zakona vezano za curenje informacija. 

''Ništa nije sporno, dapače. To je jedan standard koji postoji u većini europskih država, a načelno postoji i sad u hrvatskom zakonodavstvu. Dakle ono što nije javno, što je nejavno, nije primjereno da izlazi u javnost, bilo putem medija, bilo na neki drugi način jer tim negiramo i ljudska prava osoba koje su obuhvaćene mogućim izvidima ili istragama, tim negiramo jedno od važnih temelja ustavnih prava u demokratskim državama, a to je presumpcija nevinosti''. 

Ponavlja da je nedvojbeno da se novinare ne može progoniti i da ih se ne ograničava u njihovu radu.

''Ovdje se ne radi o tome kad je protiv nekoga pokrenut bilo kakav postupak da se vi kao novinari ne možete baviti istraživačkim novinarstvom. Apsolutno, to se uopće ne ograničava, ali nije dobro kada informacije koje je netko u pravosudnim tijelima dobio zato jer mu je zakon dao mogućnost da te informacije prikupi da ih se ne selektivno, i što sam više puta rekla ne daj Bože možda za neku imovinsku korist, dostavlja''.

Naglasila je da DORH i USKOK moraju imati aktivnu komunikaciju, a kao dobar primjer je navela MUP koji, tvrdi, na svim razinama aktivno komunicira oko slučajeva koji su od javnog interesa i na taj način otklanjaju nepotrebnu sumnju. Dotaknula se i novoizabranog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i njegove izjave da nije siguran da je Hrvatska trebala osnovati EPPO.

''U mandatu naše Vlade mi smo pristupili europskom EPPO-u i to je naš politički stav. Mi smatramo da je to tijelo koje će doprinijeti u prvom redu da se istražuju subvencijske prevare''. 

Ističe da Turudićevu izjavu ne bi stavljala u kontekst toga što EPPO provjerava zašto je Ministarstvo kulture nakon potresa dalo Geodetskom fakultetu milijune bez natječaja, u sklopu kaznenog postupka protiv bivšeg dekana tog fakulteta Almina Đape i suradnika koje se tereti za izvlačenja dva milijuna eura preko lažnih faktura. Ponovila je da se radilo o žurnom postupku i da su njeni kolege dva dana nakon potresa već bili u kontaktu oko 3D snimanja i da u tom trenutku nisu znali ni koliko će toga biti ni koliko će trajati.

''Te su snimke nama pomogle sigurno da se spase ljudski životi i to je bio nacionalni novac. Poslije je bilo nekih nesporazuma oko knjiženja, međutim ja vjerujem da će se to sve razjasniti. I meni je u interesu da se otkloni bilo kakva sumnja na nezakonito postupanje, a naravno ako je netko zloupotrijebio takvu kriznu situaciju za ne daj Bože neku imovinsku korist, onda za to treba odgovarati''.

Dijelom zbog tzv. Lex AP-a, dijelom zbog Turudićeva imenovanja lijeva i centristička oporba za subotu su najavile prosvjed na Markovu trgu. Ministrica na to kaže:

''Meni nije jasno, odnosno jasno mi je. S obzirom na to da nemaju nikakvog sadržaja, nema tema, nema onoga što interesira naše građane, nego se oporba stalno pokušava ujediniti, ne oko nekog programa koji bi bio dobar i koristan za naše građane, nego ovakvih tema gdje zapravo zloupotrebljavaju jednu situaciju da bi prosvjedovali. Ja ne znam oko čega? Ne mislim to samo ja, to vide svi. Tu se plaćaju oglasi da se dođe na prosvjed, dakle to je apsolutno dio njihove promidžbe''.

Na koncu nije htjela otkriti kad bi se mogli održati parlamentarni izbori, a na pitanje želi li novi mandat na čelu Ministarstva kulture i medija kaže - nisam o tome razmišljala ni nakon prvog, a ne razmišljam ni nakon drugog mandata.