Psihijatrica Škrinjarić za MS: Napadaj panike je znak da organizmu treba pomoć

‘‘Puno faktora utječe na to. Situacije korone, današnje doba, ratovi, nevremena... Sve to jako utječe, a zapravo i brzina života i snaći se u svemu ovom kad zapravo već od početaka škole kreću ocjene, kreću upisi. Dakle puno je situacija danas postalo jako, jako stresno i zaista se treba snaći u ovim situacijama. Tako da bi bilo neophodno da ljudi istinski danas nauče kako se nositi, kako ojačati‘‘.

Istaknula je da je 60-80 posto ljudi u Zagrebu sigurno bar nekad doživjelo napad anksioznosti kada misle da je kraj, dok je napad panike vrlo uznemirujući što nikad ne znamo kad će se dogodi. ‘‘Jako se često događa za vrijeme kada su ljudi najopušteniji jer nakon nekog okidača, posljedica se javlja kasnije‘‘, ističe psihijatrica.

‘‘Tako da se baš ljeti ljudi jako često javljaju s napadajima panike i nikad nisi siguran kad će uslijediti napad panike. Onda si toliko u stalnom strahu pa na neki način i sam sa svojom strahom sve radiš da bi bio što je moguće uznemireniji i da napadaj panike i sam proizvedeš‘‘.

Nije floskula da sami sebi može jako puno pomoći, a ključ je, ističe naša sugovornica.

‘‘Napadaj panike kad se jednom javi vrlo rijetko se više neće javljati jer je napadaj panike zapravo jako siguran znak organizma da mu treba pomoć. To je alarm. Naše tijelo tako dobro reagira, tako je iskreno i tako nam dobro pokazuje da je vrijeme da nešto poduzmemo. Ja uvijek svima kažem jako je bitno imati dobru ravnotežu između stvari koje nas prazne i stvari koje nas pune‘‘.

Napominje da su sigurni punjači kod svakoga drugačiji, bilo da se radi o druženjima s dragim osobama, tjelovježbi ili nećem trećem. Šrkinjarić se potom okrenula i na popularni termin burn out, odnosno pregorijevanje na poslu i na koji način ga možemo izbjeći.

‘‘Sada su u mnogim velikim firmama počeli raditi edukacije, ali ono što je moje iskustvo pokazalo da nemaju dovoljno dobar kontinuitet. Dakle čovjek može naučiti iz neke radionice koja se dogodi jednom u ne znam koliko vremena i bude više tih radionica, ali u svemu nam treba kontinuitet‘‘.

Potres, ratovi, energetska kriza, egzistencijalni problemi,inflacija...sve to utječe na ljude jer, kaže Škrinjarić, otkad smo se rodili i sve što smo doživjeli, te emocije ostaju u nama.

‘‘Svatko ima doživljaj nečeg drugog. Korona je promijenila svijet. Ljudi su do tada donekle imali osjećaj da imaju život u svojim rukama, a od tada zapravo imaš osjećaj da si mali mravić i da se svaku sekundu nešto može dogoditi što će ti promijeniti život‘‘.

A stres i depresija sve češće pogađaju i sve mlađe ljude.

‘‘Ima ljudi koji i smrtno okončaju u tako mladoj dobi tako da su oni prilično izgubljeni. Čujem da djeca praktički ne komuniciraju u školama, svi su apsolutno na mobitelima, odgajaju ih mreže‘‘.

- Možemo reći da je problem u tome što im nedostaje ljudska bliskost?

‘‘Apsolutno je problem u tome. Inteligenciju i znanje treba pratiti emotivna podrška, a ako tu dovoljno nisi jak u emotivnom dijelu, onda ti ovo znanje zapravo često čini štetu, a ne dobre stvari‘‘.

Osvrnula se na to kako na nas utječe i politika, izbori, prljave kampanje i nastupi političara koji su vrlo često van okvira primjerene komunikacije.

‘‘Sve što se događa oko nas jako djeluje na nas. Mediji su vrlo utjecajni tako da svaka nesigurnost oko toga, kod nas, u svijetu i svuda zaista djeluje na ljude i stvara im nekako nemir. Ja često ljudima kažem - a možda da mrvicu smanjite, možda barem jednom dnevno ako da pratite vijesti i situacije, jer budu ljudi jako uznemireni zbog toga‘‘.

Za kraj je uputila savjet svima:

"Radite na sebi. Čovjek može čuda napraviti. Život je zbilja prekrasan, ima prekrasne dijelove. Naravno da se događaju i teške stvari, to je neupitno, ali što smo jači kad nam se dogodi i neka izuzetno teška situacija tu nam jako treba energija. Zato uvijek trebamo raditi na tom da je imamo što je moguće više‘‘.