Šantić iz udruge Roda za MS: Suočavamo se s pandemijom neplodnosti

Konferencija ‘Zajedno za plodnost‘ održava se u srijedu 15. svibnja od 12 do 16 sati na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Okupit će renomirane domaće i strane predavače od Carlosa Calhaz-Jorgea i Zoltana Varkonyia preko Klaudije Kordić do Lane Škrgatić. Osim predavanja, organizirale su i panel rasprave, kvizove, kaže nam Šantić.

‘‘Ovo je prva konferencija u Hrvatskoj koja će tu temu dovesti široj publici. Zaista smo se potrudile pozvati odlične strane predavače. Trudili smo se maksimalno uključiti publiku koja će nam doći tako da ne sjedite tamo pasivno 4 sata i ono što moram naglasiti je da će teme biti raznovrsne i usmjerene široj publici, svakome koga zanima ova tema plodnosti i neplodnosti, a ne samo stručnoj publici‘‘.

Ulaze je za sve zainteresirane otvoren, uz prethodnu online prijavu na www.roda.hr. Na konferenciji će sudjelovati i prva generacija Rodinih edukatorica za neplodnost koje će za vrijeme konferencije i pauza biti na raspolaganju za publiku i odgovarati na sva njihova pitanja.

‘‘Upravo završavamo naš veliki međunarodni Erasmus projekt ‘Together for fertility‘ putem kojeg smo osmislile zajedno s našim europskim partnerima ovu inovativnu edukaciju za nove edukatorice za plodnost i ova edukacija za edukatorice je inovativna na razini Europe jer u Europi ne postoji još ovakav program i ponosne smo da smo mi prve koje ćemo ga dovesti. Zapravo smo ga već dovele‘‘.

Roda već 20 godina informira osobe suočene s problemom neplodnosti,a udruga je stvorila i centralno mjesto za informiranje osoba s tim problemom.

‘‘Kada se suočite s tako teškom situacijom, prvo ćete ići doktoru Googleu gdje ćete pronaći jednu kakofoniju informacija i dezinformacija da ćete se u toj teškoj situaciji vi osjećati potpuno izgubljeno. Tu smo mi zapravo našle način da ljude opet fokusiramo i usmjerimo prema točnim informacijama i prema adekvatnom liječenju‘‘.

U Hrvatskoj se danas s neplodnosti suočava oko 100.000 osoba, odnosno svaki šesti par, a godišnje se liječi tek oko 10 tisuća parova. Mnogi se odluče na dugogodišnju šutnji i ignoriranje prije nego što potraže pomoć. Dio zbog neznanja, dio zbog vjere koja to ne odobrava.

‘‘Mi se suočavamo s pandemijom neplodnosti, međutim radi se zaista o stigmatiziranom području, ne samo u Hrvatsko, nego i u svijetu. Međutim u Hrvatskoj smo još pogotovo pogođeni tom kulturom skrivanja, srama. Sad mi se možemo pitati zašto je tako. Naravno tu postoji neko nasljeđe, neke poruke koje su se više godina komunicirale i mi smo svi naravno pod pritiskom toga što se generacijski prenosilo‘‘.

Šantić ističe da svojim radom pokušavaju razbiti tu stigmu koja je prisutnija u manjim sredinama. Što se tiče obrazovnog sustava, često se ističe problem da se vrlo malo bavi reproduktivnim zdravljem, a Šantić ističe i da često preko medija dobivamo krivu sliku o našim biološkim mogućnostima.

‘‘Ono što mi kroz školsku sustav dobijemo informacija je zaista oskudno. Ono gdje mi vidimo problem kao posljedicu je da da redovito osobe koje nam se obraćaju ne znaju primjerice da sposobnost začeća pada s godinama. Ako želite djecu i planirate djecu mislimo da je važno da na vrijeme donesete informiranu, a odluku informiranu odluku donijet ćete ako ste educirani. A educirani možete biti na razne načine od školskog sustava pa nadalje‘‘.

Iako u Hrvatskoj postoji mogućnost da se obavi nekoliko postupaka medicinski potpomognute oplodnje na račun HZZO-a, mnogi smatraju da se radi o premalom broju, kao i da je doba granica preniska.

‘‘Naravno da bi bilo dobro da se omogući još koji postupak više. Međutim, ovdje moramo biti fer i reći da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi koja i ovaj broj postupaka ima osiguran u državnim klinikama, odnosno preko obaveznog osiguranja. Ono gdje mi vidimo mogućnost da se poboljša trenutna situacija je da se poboljša uspješnost ovog liječenja na način da postoje manje razlike između različitih dijelova Hrvatske‘‘.

Naglasila je da postoji veliki nesrazmjer između primjerice Zagreba i nekih manjih sredina što se tiče dostupnosti liječenja, a mnogima je privatno rješavanje ovog problema debelo iznad kućnog budžeta pa odustaju.

‘‘U zadnje vrijeme je dosta inicijativa lokalnih samouprava koje sufinanciraju liječenje neplodnosti za one ljude koji više nemaju mogućnost liječenja uz pomoć HZZO-a i naravno te inicijative pozdravljamo. Međutim mislimo da bi i na državnoj razini se neka takva dodatna pomoć mogla osigurati‘‘.

Za kraj je poručila svima koji se suočavaju s problemom neplodnosti da nisu sami i da se imaju kome obratiti bilo udruzi Roda, ali svakako onim bližnjima koji ih okružuju.

‘‘Ali i poruka osobama koje vas okružuju je ta da je neplodnosti u Hrvatskoj toliko česta da se sigurno u vašoj okolini nalazi osoba koja se suočava s neplodnosti, a strah ju je ikome to reći. Tako da poruka ide i onima koji se suočavaju s neplodnosti, ali i svima ostalima da pronađemo u sebi tu empatiju i osluhnemo tko je oko nas u potrebi za podrškom‘‘.