Menu

Fuchs za MS: Razmišljali smo o obaveznim COVID potvrdama u školama, no od toga se odustalo

ZAGREB - U ponedjeljak kreće nova školska godina, a unatoč drugačijim željama i ove godine uz epidemiološke mjere. Što sve čeka učenike, ali i studente, hoće li svi uživo na nastavu, razmišlja li se da COVID potvrde budu obavezne za obrazovne djelatnike, otkrio nam je  u Intervjuu tjedna ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. S ministrom je razgovarala Andrea Marić.
Još jedna školska godina će krenuti uz epidemiološke mjere, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja ranije objavilo. Kako se epidemiološka slika u zemlji pogoršava, upitali smo ministra Fuchsa hoće li itko krenuti online ili svi učenici u ponedjeljak sjedaju u klupe.

''Neće nitko krenuti tako da ostane kod kuće. Svi će krenuti u školu bez obzira. Tako smo rekli i prošle godine. Ove godine smo planirali da sve naše škole i učenici u Hrvatskoj krenu po modelu A, a mi smo naravno zadržali i opciju modela B i C'', rekao je Fuchs.

No zadržana je Škola na Trećem, kao plan B, u slučaju da zatreba i prikazivat će se na HRT-u smo u prijepodnevnim satima. Vraća se i kontaktna nastava na fakultetima.

''Oni koji imaju COVID putovnice preporuka je da se eventualno grupiraju na jednu stranu da mogu imati nešto manji razmak nego inače. Ostali studenti naravno uz poštivanje epidemioloških natrag u predavaonice i natrag u vježbaonice. Prošlu smo godinu morali proći s većinom nastave online, ali koliko god netko mislio da je to rješenje, to je nužno zlo'', naglasio je ministar.

Prema preporukama planirane su maturalne večeri i putovanja. Na pitanje može li madima obećati da će se sigurno održati, Fuchs odgovara:

 "Nadam se da će tako ostati i da nećemo morati zabranjivati maturalne večeri ili putovanja. Mislim da će sve biti u redu, ali obećati ne mogu''.

Odgovorio je na pitanje je li razmišljao o tome da se uvedu obavezne COVID potvrde za djelatnike u obrazovnom sustavu:

"Ne možete negdje odustajati od COVID potvrda, a onda ih u drugim dijelovima naređivati. Razgovarali smo i o samotestiranjima, koliko puta, koga, sve djelatnike, samo one koji nisu cijepljeni... Široko se raspravljalo, no odustali smo ovom trenutku od COVID potvrda''.

Dok će roditelji prilikom dolaska na roditeljske sastanke morati imati COVID potvrdu, baš kao i oni koji budu dolazili na priredbe. Osvrnuo se i na najave iz Grada Zagreba o uvođenju građanskog odgoja ove godine, što se potom odgodilo na idući 2022. godinu. 

"Ne radi se o tome jesam li ja za ili protiv. Građanski odgoj se predaje u školama i uveden je na osnovu usvojenog i u Narodnim novinama objavljenog kurikuluma građanskog odgoja koji je napravljen u sklupu kurikularne reforme. Predaje se u školama međupredmetna tema, a oni koji ne znaju što to znači neka malo pročitaju'', rekao je Fuchs.

Ako se taj predmet već izučava međupredmetno, zašto se uopće uznemire ljevica i desnica oko najave njegova uvođenja?

''Svi ovi koji hoće s jedne strane pa sam s druge strane, najbolje bi bilo da uzmu kurikul građanskog odgoja, neka ga pročitaju pa da vidimo što ustvari tu nije dobro i što bi oni dodatno predavali. Ako kane predavati nešto gdje će se stvar rušiti, lomiti i sukobljavati isključivo na razini ideologije, to je onda bezveze'', tvrdi ministar.

Što se tiče kurikularne reforme, pandemija i potres su utjecale na njen tijek. Fuchs kaže da se radi, ali da je reforma pala u drugi plan zbog pandemije koronavirusa.

''Nešto se usporila zato što su se dobrim dijelom vrlo dijelovi sustava morali baviti organizacijama nastave kakvu smo imali prošle školske godine, ali se nije definitivno stalo s kurikularnom reformom. Ove godine će kompletna osmogodišnja škola ići po novim i kurikulima'', objašnjava Fuchs.

Ponovio je da djeca u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama EU-a, u školi provode manje sati i da se za primjenu reforme mora osigurtati prostor, odnosno više sati efektinog rada u školama.

"Ok, priredili smo kurikularne dokumente i priredili nove kurikule za sve predmete, međutim ja nisam uvjeren da će promjenom kurikularnih dokumenata doći do bitnih promjena u nekom rangiranju dijece, recimo na testovima recimo PISA-e'', zaključio je Fuchs.

 

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam