Bušić i Bjeloš za Media servis o revolucionarnoj terapiji protiv sljepoće

Hrvatski zdravstveni djelatnici na svojim su leđima uspješno nosili veliki teret borbe protiv pandemije koronavirusa koja je, između ostalog, izrazito negativno utjecala na sve ostale zahvate, preglede i prateće liste čekanja. Profesor Bušić izražava zadovoljstvo reakcijom našeg zdravstvenog sustava na epidemiju dodajući kako je postojala bojazan da će se liste čekanja zbog korone drastično povećati.

"Međutim, dogodio se jedan paradoks da u dvije godine praktično imamo značajno reducirane liste čekanja. Zapravo bih rekao da su ljudi, s jedne strane, osviješteni da u bolnice trebaju dolaziti doista oni koji trebaju bolničku zdravstvenu zaštitu, a s druge strane, ono što sam u početku rekao, zdravstveni sustav je cijelo vrijeme radio i pružao zdravstvene usluge dajući jedan veliki obol od strane zdravstvenih radnika kako bi pacijenti bili zbrinuti u oba dijela sustava - Covidu i ne Covidu", kaže Bušić.

No, kada su dogovoreni pregledi i zahvati u pitanju, problemi nastaju kada se pacijenti ne pojave na pregledima što uzrokuje lančanu reakciju u kojoj se cijeli proces produljuje kada ne bi trebao.

"Uvijek imamo taj problem ne odaziva na zakazane termine. Ono što u hrvatskom zdravstvenom sustavu ne postoji jest penalizacija takvih situacija, ali postoje i ovakve prigode u kojima nama pružate priliku da pozovemo pacijente posebno na preventivne preglede koji su zapravo najučinkovitiji vid zdravstvene zaštite jer uz jedno relativno malo ulaganje dajete veliki učinak na način da se bolest prevenira u startu i kada je trošak liječenja najmanji, ali i kada je efikasnost liječenja najveća", poruka je Bušića.

Nažalost, naš zdravstveni sustav nije bez svojih problema. Stoga je ključno provesti adekvatnu reformu. Čelni čovjek hrvatskog zdravstva Vili Beroš predstavio je svoje viđenje potrebnih promjena i ulaganja pa tako, među ostalim, želi smanjiti broj osiguranika u HZZO-u, ukinuti oslobađanje plaćanja doprinosa za mlade, a porodiljne dopuste prebaciti sa zdravstva na socijalu. Dječja oftalmologinja profesorica Bjeloš smatra da su hrvatska oftalmologija i zdravstvo općenito primjer izvrsnosti. No, kako se kaže, uvijek može bolje.

"Naravno da je svaka reforma koja će voditi još većem poboljšanju tog sustava je dobrodošla", kaže Bjeloš.

Beroševom idejom reforme nisu baš svi zadovoljni te je vide samo kao popis želja. Profesor Bušić, koji je dugo godina bio i ravnatelj Kliničke bolnice Sv. Duh, smatra suprotno.

"Ono što je predstavio naš ministar Vili Beroš je doista jedna ozbiljna i cjelovita reforma onako kako je sada preliminarno predstavljena. Ako bude provedena onako kako je zamišljena, vjerujem da ćemo napraviti dodatni iskorak u poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite", zaključuje Bušić.

Na osjetnom poboljšanju oftalmološkog dijela zdravstvene zaštite radio je upravo tim Klinike za očne bolesti na čelu s Bušićem i Bjeloš kao voditeljicom tima. Naime, zagrebačka klinika jedan je od svega šest centara u svijetu koji provodi gensku terapiju za pigmentnu retinopatiju i Leberovu kongenitalnu amaurozu. O čemu se radi, objašnjava Bjeloš.

"Radi se naime, o revolucionarnoj terapiji u medicini uopće. Zapravo, osoba koja je oboljela od mutacije tog bolesnog gena, koja ima jednu od te dvije bolesti, kod takve osobe se tim postupkom prevenira sigurna sljepoća", objašnjava Bjeloš.

Riječ je o rijetkoj nasljednoj bolesti oka koja se manifestira već od predškolske dobi.

"Roditelj zamjećuje da se dijete boji mraka ili traži da ima upaljeno svjetlo vječito u sobi. Znači, zasigurno ova terapija prevenira sigurnu sljepoću kod ovih bolesnika, a u onih bolesnika koji imaju nešto više tih preživjelih stanica u oku kod kojih je taj gen bitan, kod njih dovodi do značajnog poboljšanja kvalitete vida", dodaje Bjeloš.

Prije 2017. godine, kada je američka FDA odobrila lijek koji su osmislili tamošnji stručnjaci, jedini izbor pacijentima bila su razna oftalmološka pomagala dok liječenje nije bilo opcija. U Europi je lijek odobren godinu dana kasnije, a prvi pacijent u Hrvatskoj je liječen 2020.

"Mi smo tada sebi postavili zadatak da ćemo tu terapiju dovesti u Hrvatsku. Trebalo je napraviti nekoliko vrlo velikih koraka. Prvi je bio da budemo izabrani kao ekspertni centar za što treba zadovoljiti brojne tehnološke i stručne uvjete, imati ljude koji su eksperti u tom području", prisjeća se Bušić.

U tome su i uspjeli, ali neophodno je bilo omogućiti da liječenje bude dostupno svima kojima je potrebno.

"Naravno, trebala nam je kapitalna odluka hrvatske Vlade putem resornog Ministarstva zdravstva i HZZO-a da se ta terapija za jednog pacijenta, koja košta nepunih pet milijuna kuna po jednom pacijentu, odobri na teret HZZO-a. Dakle, da liječenje bude potpuno besplatno za pacijente. Mi smo bili među tih šest zemalja prva u svijetu koja je to omogućila", ističe Bušić.

Tako je zagrebačka Klinika za očne bolesti u KB Sv. Duh postala glavni centar za liječenje tih pacijenata u jugoistočnoj Europi, kako domaćih tako i stranih koji u svojim zemljama nemaju mogućnost primanja te terapije. Također, stručnjaci sa Sv. Duha time su dobili priliku educirati svoje kolege diljem svijeta i tako još jednom pokazati neupitnu kvalitetu naših liječnika.