Šesto za MS: Liječnik će uz pomoć AI postati samo superliječnik

Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu naziv je projekta koji je izvrsno ocijenjen od strane Europske komisije u sklopu programa Digitalna Europa. Riječ je o projektu AI4Health.Cro, a dr. Šesto je rekla više o projektu i njegovom cilju.

"AI4HEALTH je Europski digitalni centar inovacija za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu. Radi se o projektu čiji je nositelj IRB i okupio je 16 partnera, na neki način objedinjujući javni i privatni sektor. Cilj projekta je akcelerirati i razvoj, ali i integraciju inovacije temeljnih na umjetnoj inteligenciji u zdravstveni sustav.

"U sklopu projekta osigurano je gotovo 3 milijuna eura kako bi cijeli projekt mogao provoditi aktivnosti u naredne tri godine. Projektom se nastoji pomoći startupovima i zajednici inovatora i istraživača iz područja umjetne inteligencije da svoje ideje i tehnologije mogu testirati, steći nova znanja, i da mogu financirati svoje ideje i tehnologije te da sve to mogu naći na jednom mjestu. To je naša temeljna uloga", objasnila je Šesto.

"Ono što smo mi prepoznali je da postoji veliki jaz između zajednice inovatora i kliničara te zdravstvenog sustava, odnosno krajnjih korisnika koji bi te tehnologije trebali koristiti u svojem svakodnevnom poslu. Zbog toga veliki broj tih inovacija koje nastanu upravo ostaju u laboratoriju odnosno u nekim idejnim fazama."

Premalo inovacija zapravo dospije u ruke liječnika i pacijenata, zato je projekt i pokrenut. Šesto objašnjava kako je projekt osmišljen oko četiri osnovne vertikale unutar kojih se nude različite usluge prema startupovima inovatorima ili zdravstvenoj zajednici. Glavna okosnica projekta je test before invest.

"Znači da neki inovator ili startup firma u vrlo ranim fazama ideje ili razvoja prototipa mogu tu svoju ideju mogu testirati u pravom kliničkom kontekstu. Dakle, sa kliničarima, zdravstvenim djelatnicima i pacijentijentima uopće da vide ima li ideja smisla i rješava li uopće pravi problem. Ako da, uklapa li se taj prototip rocesno u postojeće kliničke procese?"

Test before invest startupovima daje temeljnu bazu za dalje, kaže naša sugovornica, dok u drugoj vertikali takav startup koji si je validirao ideju treba financiranje kako bi se takva tehnologija mogla dalje razviti, oformiti tim i da bi se to moglo komercijalizirati. Tako u ovoj drugoj vertikali "Access to finance", projekt pomaže kompanijama da lakše pristupe EU financiranju ili financiranju od strane investicijskih firmi koje se interesiraju uložiti u tako nešto. Treća vertikala su edukacije.

"Unutar tih 16 partnera ima toliko znanja i vrijedne ekspertize koja se proteže od nekih tehnoloških aspekata do ekspertiza u smislu kako funkcionira zdravstveni sustav, kako teku podaci unutar sustava. Jedno ogromno znanje se nalazi u tom konzorciju i kao takvo onda može nuditi različite oblike educiranja, što startupova, što zdravstvenih djelatnika."Zadnja vertikala je stvaranje ekosustava - networking.

"Kako bi nastale inovativne ideje, bitno je da se ljudi spajaju i povezuju", kaže Šesto te dodaje kako je potrebno stvoriti jedan ekosustav različitih dionika i inovatora unutar zdravstvenog sustava."

Tu su u planu edukacije, konferencije i workshope", nastavlja Šesto.

"Ono što je važno je da se povezujemo sa drugim inicijativama koje su već započele kod nas u Hrvatskoj, a i šire - u smislu startup inkubatora, akceleratora, postojećih konferencija. Dakle, bitno je da se svi povežemo, jer na taj način se stvara zdravo okruženje."

Unutar konzorcija za okosnicu Test for invest tu je Dom zdravlja Zagreb Centar i privatna kardiološka poliklinika, objašnjava Šesto. Neke su tehnologije već testirane i implementirane u ove dvije organizacije, a jedna od njih je njihova asistentica Megi koja se razvila s vizijom da se zdravstveno osoblje može povezati s pacijentima na dnevnoj bazi, objašnjava naša sugovornica.

"Megi funkcionira putem Whatsappa. Ona razgovara s pacijentima i od njih prikuplja podatke, ne samo EKG, već tlak, kolesterol i njihov ukupan kardiovaskularni rizik. Svi ti podaci ulaze u sustav i liječnici tome imaju pristup i mogu točno vidjeti što se s kojim pacijentom u kojem trenutku dešava i koga treba poslati natrag u zdravstveni sustav."Testirana je i tehnologija koja obrađuje snimke koronarografije, kaže Šesto. To je pretraga gdje se gleda kakav je protok krvi u krvnim žilama koje opskrbljuju srce. Kada dođe do začepljenja to je infarkt. Testorani su algoritmi koji mogu digitalno pratiti protok krvi u krvnim žilama i s takvim modelima je to podrška liječniku pri donošenju odluke.

"Tako imamo primjer na području ekektrofiziologije gdje sa upotrebom algoritama možemo generirati digitalnog blizanca srce od točno tog pacijenta koji dolazi na liječenje. Tako da, to se kaže digital twin, na takvom digitalnom modelu srce tog pacijenta liječnik može planirati zahvat. Tako je tijek zahvata puno brži i ima bolje kliničke rezultate."

Šesto smatra kako nas u budućnosti očekuje veća primjena umjetne inteligencije u zdravstvu, te da nam je ista neophodna kako bi zdravstvo ostalo održivo.

"Populacija stari i takav nam je životni stil da broj kroničnih pacijenata vrtoglavo raste. Zdravstveni sustavi nemaju dovoljno kapaciteta, ni fiskalno ni u smislu radne snage. Jako teško ćemo to nadoknaditi samo edukacijom novih liječnika, tako da moramo posezati za tehnologijama i takvog jednog doktora nikada nećemo zamijeniti".

Liječnik će uz pomoć tehnologije umjetne inteligencije postati samo superliječnik, smatra Šesto i dodaje kako će liječnici uz pomoć nje svoje znanje moći amplificirati 10 ili 100 puta i upotrebljavati na većem broju pacijenata.