Uhlir za MS: Novi Zakon poboljšat će uvjete stanovanja, imamo oko 400 tisuća praznih stanova

{media}

"Da bude bolje upravljanje i održavanje zgrada, jedno s drugim je jako vezano. Dakle, mi imamo problema i svi koji stanuju u višestambenim zgradama oni znaju koliki su problemi upravljanja u tim zgradama, donošenja odluka, suglasnosti uopće oko nekih radova izvođenja, održavanja, pa onda i poboljšica. Tu su energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, dobivamo bespovratna sredstva iz Europske unije i treba zgradama kvalitetno upravljati i njih održavati."

Osim toga, Uhlir podsjeća da je Ministarstvo još 2020. godine donijelo dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Cilj toga je obnavljati starije zgrade:

{media}

"Kako bi one bile otpornije na potres, otpornije na požar i energetski efikasnije i to su ogromna sredstva koja nam trebaju za ta tri cilja. Da bismo to sve obavili moramo efikasno upravljati unutar zgrada i zato ovaj Zakon ide."Novim zakonom bit će uređeno dvadesetak točaka, a za razliku od zakona o vlasništvu iz 1997. godine, struka je prepoznala da treba napraviti iskorak:

{media}

"Prva stvar koju radimo da propisujemo jasnije koje su uloge suvlasnika, a koje upravitelja u zgradi, da se jasnije zna što treba tko raditi, što su čije obaveze. S druge strane povezujemo jasnije sa zakonima iz područja graditeljstva."

Osim toga, dobra novost je i da se uvodi sufinanciranje dizala u postojećim zgradama:

{media}

"U prijedlogu zakona je da bi jednu trećinu ukupnih troškova ugradnje dizala bespovratno financirala država iz proračuna. Na to se mogu uvijek dodati sredstva lokalne uprave, dakle gradovi mogu dodati svoja sredstva iz proračuna da pomognu građanima ugraditi dizala. Ono što ostane će morati građani, ako žele, sami financirati."

Prilično velika novost jest i nova pravna osoba - zajednica suvlasnika.

{media}

"Zajednica suvlasnika su svi suvlasnici u zgradi i dobiva ta pravna nova osoba svoj OIB kako bi bili jednostavniji formalno-pravni postupci procesno pred sudovima s jedne strane, s druge strane da bi se moglo jednostavnije komunicirati s različitim javnim tijelima pri ovim poboljšicama energetskoj učinkovitosti uvođenjem obnovljivih izvora za solarnu elektranu na krovu zgrade."

Često puta u zgradama jest problem to što netko nešto ne želi potpisati ili je pak odsutan. "Mi smo sada malo smanjili obavezni postotak potpisa odnosno suglasnosti", započinje Uhlir:

{media}

"I idemo od najvećega koji je maksimalni 80 % suvlasničkih omjera i to je za sve izvanredne poslove. Ako se želi recimo prodati potkrovlje, 80 % suvlasnika mora dati suglasnost. Onda idemo na relativnu odnosno natpolovičnu većinu, nadpolovična većina je preko 50 %, a to je za većinu redovnih poslova, plus one poslove za koje smo ocijenili da predstavljaju unaprijeđenje na zgradama i da ih treba pojednostaviti."

Postoje i slučajevi u kojima treba biti 30 posto suvlasnika suglasno - za nužne radove, i 20 posto za hitne radove. Uhlir ističe kako kod hitnih situacija prvo ide sanacija, a onda 20 posto suvlasnika mora potvrditi da su radovi izvedeni. Minimalna pričuva ostaje jednaka kao i do sada, a ugovaraju ju suvlasnici zajedno s upraviteljem nekretnine, sve to naravno ovisi o stanju zgrade.Zakon donosi novost i po pitanju vanjskih jedinica klima uređaja i satelitskih antena. Uhlir tvrdi - "to što smo mi napravili kao građani je katastrofa". Diljem Europske unije takvih situacija nema, što je rezultat dobrih propisa, ističe državni tajnik.

{media}

"Dakle kad neko vidi kolika bi mogla biti kazna da on ide sada postavljati klima uređaje ili nekakav sličan uređaj na pročelje zgrade onda će naprosto odustati, neće niti riskirati takvu kaznu. S jedne strane se uvode kazne za suvlasnike koji naručuju takve radove, a istovremeno kazna je i za onog tko izvodi te radove. Dakle, neće biti svejedno onom majstoru da on montira klimu upali auto i ode jer će i njemu prijetiti takva kazna, ne samo onome tko ju je naručio. Kazne su oko 5 tisuća eura."

Za sve koji već imaju tako postavljenu klimu, Uhlir ističe kako ne moraju brinuti, jer po našem Ustavu nema retroaktivnog djelovanja Zakona. Novost je i kućni red koji će se donositi kroz Pravilnik koji se proizlazi kroz zakon:

{media}

"Ostaje kućni red na kojeg smo navikli kao pojam, međutim uvodimo ga kroz Zakon na način da pravilnik o kućnom redu će se napisati kada Zakon stupi na snagu. U tom pravilniku će biti propisane odredbe kućnoga reda i to na način da ćemo imati opći dio i posebni dio. Opći dio je onaj koji će država odnosno ministarstvo propisati, a posebni dio će moći zgrada u nastavku da se prilagodi nekim specifičnostima koje ta zgrada ima ili želi imati."

Nepoštivanje kućnog reda donosi kazne. "Onaj tko ga krši plaćat će trostruku pričuvu, ako se prekršaji nastave onda se i svi drugi pravni mehanizmi mogu aktivirati," pojašnjava Uhlir.Veliki problem su i preskupe nekretnine. Bilo da je riječ o kupovini ili podstanarstvu, mnogi većinu svojih prihoda izdvajaju za "rentu". Državni tajnik svjestan je da je ovo sveobuhvatan problem koji muči države diljem Europske unije.

{media}

"Priuštivo stanovanje treba omogućiti građanima da sa svojim prosječnim prihodima mogu riješiti stambeno pitanje. E sada kako riješiti - je li to najam ili kupnja stana za nas je to potpuno svejedno i mi koji sada kreiramo stambenu politiku države promatramo na oba ta modela potpuno jednako vrijedno. Hoće li netko ići u priuštivi najam ili u priuštivu kupnju stana - to će biti odluka onoga koji model odabire i koji je za njega primjeren."

Iako se često traži nekretnina više, a stanovi se prodaju unaprijed dok ni temelji nisu gotovi, Hrvatsku muči jedan drugi problem:

{media}

"Mi smo u suradnji sa našim HEP-om napravili analizu stambenog fonda u Hrvatskoj i po gradovima smo dobili izlist koliko stambenih brojila ima u pojedinim gradovima, a koliko od njih je neaktivno, odnosno nema potrošnja struje. Prema tim podacima proizlazi da mi u Hrvatskoj imamo otprilike 400 tisuća praznih stanova koji se uopće ne koriste u godini dana - niti za turizam, niti za kratkoročno iznajmljivanje, dakle ne koriste se."

Dobro ste čuli, 400 tisuća stanova. I Hrvatska tu nije izuzetak. Postoje državne poluge kojima država može nešto napraviti, a to su: porezna, financijska, zemljišna i energetsko-ekološka poluga. "Time bi trebalo potaknuti vlasnike tih neaktivnih nekretnina da ih stave na tržište", dodaje Uhlir.

{media}

"Ako bismo mi možda uspjeli s ovom stambenom politikom koju upravo sada radimo aktivirati jedan postotak od ovih 400 tisuća, dakle nema nitko iluzije da ćemo sve stanove staviti na tržište, ali jedan postotak svega par posto recimo da to bude 2 % to je već 8 tisuća stanova. Dakle, to su ogromni brojevi koji se mogu dobiti s jednim malim zahvatom."

Do kraja prvog kvartala bit će poznat koncept stambene politike, a potom će država iskreirati mjere.