Pročelnik Juroš za MS: Vrtići ne zadovoljavaju standard broja djece po skupinama, ali zato i gradimo nove vrtiće

‘‘Sva djeca u Zagrebu dobila su svoje mjesto u vrtiću, bilo gradskom ili privatnom‘‘, rekao je pročelnik Juroš. Ipak, gradski vrtići ne zadovoljavaju Državni pedagoški standard koji propisuje broj djece po skupinama.

‘‘Ti brojevi se kreću oko 13, 14, ovisno o broju djece sa teškoćama, za jaslice i onda negdje 20-ak za vrtičke skupine. Grad Zagreb nije još na tom broju, ali upravo kako bismo postigli taj broj i osigurali mjesta za svu djecu, gradimo ove mnogobrojne vrtiće. Ono što je sljedeće pitanje, jest pitanje kadra.‘‘

‘‘Nedostatak odgojitelja je nacionalni problem i treba se pronaći način da profesija postane atraktivna‘‘, upozorava pročelnik. Govoreći o financijskom stanju gradskih vrtića, Juroš kaže da situacija nikad nije bila bolja.

Međutim, roditelji vrtičke djece žale se da odgojitelji od njih traže da u vrtić donose potrošne materijale i likovni pribor.

‘‘Roditelji mogu nositi određene ograničene vrste materijala u vrtić, primjerice ako imamo pedagoški neoblikovani materijal poput lišća. Osnovne materijale poput papirnatih ubrusa ili nekakvih papira, to nipošto ne bi trebao biti slučaj. Svaki dječji vrtić i svaka škola u gradu Zagrebu dobiva dovoljna sredstva za tu namjenu.‘‘

Kada se govori o školstvu, pročelnik naglašava problematiku nadležnosti jer je većina odluka u rukama države, a ne Gradske uprave. Kao primjer ističe slučaj vršnjačkog nasilja u jednoj zagrebačkoj školi, koje je rezultiralo odlukom svih roditelja iz razreda da svoju djecu prebace u drugu školu.

‘‘U ovoj konkretnoj situaciji nadležnost Grada Zagreba je pomoć i koordinacija za školu. Pored toga sama škola je iskoristila sve mehanizme koje ima na raspolaganju i vidi se da su svi koji su mogli nešto napraviti, to su i napravili. Usprkos tome slučaj još uvijek nije riješen na zadovoljstvo sviju, tako da je očito da postoji potreba za promjenom propisa.‘‘

Na pitanje što bi poduzeo da je on ministar obrazovanja, Juroš odgovora: Snažnije ovlasti socijalnih službi, mjere koje bi išle na ohrabrivanje roditelja na suradnju sa službama, ali prije svega snažnije pedagoške ovlasti škole.

‘‘Škola trenutno nema ovlast da dijete u pojedinom slučaju pošalje na udaljenu nastavu, nastavu od kuće ili online nastavu. To uopće nije predviđeno kao mogućnost. Također, udaljavanje učenika iz nastave na razini škole, omogućuje samo do osam dana. Očito je da bi, u nekim situacijama, to trebalo biti i više.‘‘

Da Ured za obrazovanje ima mjesta za napredak i u vlastitim redovima pokazuje nedavni slučaj projekta za izgradnju bazena u Španskom, koji je za sada ostao bez europskih sredstava zbog nepotpune dokumentacije.

‘‘Nakon što je projekt zatvoren i nakon što su objavljeni rezultati, doznali smo da je projekt odbijen zbog toga što na praznom polju nismo dostavili dokumentaciju da ne postoji zaštita objekata kulturne baštine. Ono što moram naglasiti, radovi su započeli i ako treba Grad Zagreb će u potpunosti samostalno, iz vlastitog proračuna, financirati prvi takav bazen na zapadu grada.‘‘

Grad Zagreb je na ovu odluku uložio žalbu i dok su procesi u tijeku, Juroš smatra da je prerano govoriti o tome tko treba preuzeti odgovornost za ovu pogrešku, koja bi Zagrepčane mogla skupo koštati.