Ressler za MS: Europa je godinama zanemarivala pitanje sigurnosti, vrijeme je za konkretne poteze

​Geopolitička situacija mijenja se iz dana u dan, a za Hrvate važni su stavovi Europske unije. Upravo zbog napetosti i ratnih zbivanja kojima svjedočimo proteklih godina, sigurnost i obrana izrazito su važne, a uskoro slijedi i donošenje novog proračuna za 2026. godinu. Eurozastupnik iz redova HDZ-a u Europskom parlamentu Karlo Ressler u Intervjuu Media servisa istaknuo da je proračun jedna od ključnih političkih odluka, a ovaj dolazi na kraju sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja:

"Zbog toga je pod velikim pritiskom, zbog toga su porasle i kamate koje se pretpostavljaju da će kroz sljedeću godinu biti isplaćivane za zaduživanje Europe kroz Nacionalne planove oporavka i otpornosti. To je nešto što je sada značajno s praktički 8 milijardi eura što je duplo više nego što je bilo predviđeno i u ovoj aktualnoj godini. Vidimo da je europski proračun poprilično pod pritiskom i da će zbog toga i u kontekstu novih okolnosti i većeg izdvajanja za sigurnost, za obranu biti potrebno naći neko dugoročnije rješenje."

A sedmogodišnji proračun trebao bi na snagu stupiti 2027. godine. Već se neko vrijeme priča o tome da se Europa mora okrenuti obrani i sigurnosti:

"Za nas, za Hrvatsku, ali za cijelu Europu bitno je da taj okvir i nakon 2027. odgovara na one razvojne potrebe koje imamo mi kao država, kao društvo, kao europski kontinent i zbog toga je jasno da su ti pregovori uvijek teški, pregovori između država članica, ali i između različitih političkih opcija unutar Europskog parlamenta. Činjenica je da se jedan euro može iskoristiti samo jednom."

"Europa je zanemarivala pitanje obrane i sigurnosti zadnjih godina i desetljeća i to se sada mijenja iz temelja", tvrdi eurozastupnik.

"Ideja ovog novog poglavlja i europske obrambene politike je zapravo da se počne događati zajednička javna nabava, da se smanje troškovi koji postoje samo na razini svake države s okrupnjavanjem, sa zajedničkom nabavkom i streljiva, ali također i s nekakvim velikim europskim projektima koji su nam itekako značajni pa i nama u Hrvatskoj kao što je primjerice ideja o zajedničkom financiranju europske protuzračne obrane, razvoju nekakvih posebnih brigada za borbu protiv kibernetičkih napada..."

Državama članicama na raspolaganju bit će 150 milijardi eura. "Nije samo pitanje hoće li Europa biti napadnuta, nego je pitanje i hoće li Europa biti relevantna", naglašava Ressler koji je odbacio mogućnost oformljivanja zajedničke europske vojske. Pitanje je i hoće li se drastično povećanje izdvajanja za obranu odraziti na sredstva koja će biti raspoloživa državama članicama kroz kohezijske fondove:

"Ne vidim zbog čega kohezijska politika također ne bi bila moguće usmjerena na osnaživanje i tech industrijske baze gdje ona postoji. Hrvatska ima također neke segmente obrambene industrije koju se može podržati i u smislu pojačanja njihove konkurentnosti. Hrvatska obrambena industrija već danas je jedan od naših najvažnijih izvoznih brendova."

Ovotjedni povijesni, kako ga mnogi nazivaju, summit NATO Saveza u Haagu donosi velike promjene. Države članice obvezale su se da će povećati izdvajanja za obranu s dva na pet posto do 2035. godine kada bi se ta stopa trebala postići.

"Tako da mi se čini da je smjer jasan, da će biti problema oko provedbe upravo zbog tih financijskih aspekata, ali isto tako i zbog povećane potražnje. Nema nikakve dileme da postoji jedna šira svijest o tome da je potrebno osnažiti kapacitete koji danas postoje i da ćemo se za mir i stabilnost morati izboriti i s takvim načinom - s konkretnim kapacitetima i sposobnosti kako bismo ga sačuvali."

I zbivanja na Bliskom istoku pokazala su da je globalna geopolitička situacija narušena. Ressler je pohvalio deeskalaciju sukoba između Izraela i Irana, a potom se osvrnuo na novosti po pitanju carina. Naime, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je dobila najnoviji američki dokument za daljnje pregovore sa SAD-om. Carine bi na snagu trebale stupiti 9. srpnja - ako do tada ne dođe do dogovora.

"U interesu je cijele Europe da dođe do dogovora. Carine nisu nešto što je ikada svijetu donijelo prosperitet. Mislim da je svima u interesu da se pokuša postići dogovor. Europa tu ima jasnu poziciju pa i naša politička opcija EPP-a da jednostavno carine ne mogu biti opcija. To su u konačnici prikriveni ili jedan tip poreznog opterećenja koje u konačnici gotovo uvijek plate potrošači."

"Ključna politička tema je postizanje ozbiljne gospodarske konkurentnosti koja je proteklih godina, pa i zbog djelovanja Bruxellesa, narušena":

"Činjenica je da su se u odnosu na prošli mandat u odnosu na proteklih pet pa i više godina stvari iz temelja globalno promijenile - da je svijet nesigurnije, nestabilnije mjesto, da je postao praktički brutalno mjesto gdje je geopolitika ne da je zakucala na vrata nego je protresla Europu i tu naš odgovor ne smije i ne može biti samo deklaratoran što se jednim dijelom i dogodio nego mora biti konkretan."

Ressler funkciju eurozastupnika obnaša već šest godina. Lani je započeo drugi mandat, a upitali smo - kako izgleda njegov posao?

"Vrlo je varijabilno ovisno o tome je li naš posao taj tjedan u Bruxellesu ili u Strasbourgu gdje se održavaju jednom mjesečno plenarne sjednice ili ovdje u Hrvatskoj. Čini mi se da generalno je nekakva percepcija tog posla eurozastupnika u Hrvatskoj puno glamuroznija nego što to zaista jest".