Menu

Kovačević za MS: Interesnu skupinu koja podržava Prigožina treba tražiti među oligarsima

ZAGREB - Pobuna šefa plaćeničke skupine Wagner Jevgenija Prigožina ozbiljno je uzdrmala poziciju ruskog predsjednika Vladimira Putina koji sada nastoji sanirati štetu. Što je Prigožina nagnalo na pobunu? Tko stoji iza njega? Kakve bi posljedice mogle biti ne samo za Putinovu vlast nego i tijek rata? O ovim i drugim pitanjima u Intervjuu Media servisa razgovarali smo s bivšim hrvatskim veleposlanikom u Moskvi Božom Kovačevićem. Intervju je vodio Bruno Perić.
Prigožin ne bi krenuo u tu avanturu da nije imao čvrsta uvjeravanja da mu se neće ništa dogoditi, kaže Kovačević.

"Sama činjenica da je on, odnosno njegove trupe, da su u jednom danu gotovo neometano prošle gotovo 800 kilometara jasno ukazuje na to da je tu postojala logistika i da oni koji su bili na putu između Rostova na Donu i Moskve od kojih se očekivalo da spriječe eventualni pokušaj udara, nisu učinili ništa. To je ono što zabrinjava rusku vlast."

Smatra da je Prigožin sigurno imao podršku još neimenovane treće strane jer, kaže, kako objasniti činjenicu da je bez ikakvog otpora okupirano zapovjedništvo južnog vojnog okruga u Rostovu odakle se upravlja operacijama u Ukrajini.

"Tko su ljudi koji stoje iza Prigožina, to sad još ne znamo, ali na temelju sinoćnjeg govora predsjednika Putina jasno je da je pokrenuta istraga i da će se utvrditi tko je Prigožina nagovorio, tko mu je osiguravao logistiku i tko je taj tko je Prigožina mogao na koncu nagovoriti da pred Moskvom odustane od osvajanja Moskve."

To nisu mogli biti nisko pozicionirani ljudi, nastavlja Kovačević.

"Vrlo vjerojatno među onima koji su podržavali Prigožina ima visokih časnika u njihovom Glavnom stožeru. Što se tiče interesnih skupina, koje su možda mogle Prigožinu ubuduće osigurati veću zaradu nego li je ona do sad bila, te treba tražiti u redovima ruskih oligarha koji su izgubili stotine milijardi dolara zahvaljujući sankcijama koje su uvedene protiv Rusije." Ovim pokušajem vojnog udara otvorena je Pandorina kutija, a ključno pitanje koje je isplivalo na površinu jest pitanje o smislu tog rata, kaže Kovačević.

"Rusija i dobar dio ruskog establišmenta ne vidi smisao u tom ratu onako kako ga vidi Putin. Da je Putin ostvario strelovitu pobjedu imao bi podršku javnosti 80 posto i mogao bi spokojno čekati predsjedničke izbore iduće godine. No, on je u Ukrajini doživio neuspjeh, a cijena neuspjeha u Rusiji se plaća gubitkom vlasti."

Kovačević ističe i kako Putin nema podršku kakvu je imao prilikom ankesije Krima i pokretanja takozvane specijalne vojne operacije. A kako je Zapad doživio ova previranja u Rusiji?

"Ako ste pratili sjednicu europskih ministara vanjskih poslova onda ste vidjeli izraziti strah zbog moguće promjene vlasti u Rusiji jer se boje da bi na vlast mogao doći netko tko je u još većoj mjeri iracionalan nego li je to sam Putin."

Što se tiče eventualnih mirovnih pregovora, stavovi obiju strana su tvrdi - Putin ne želi prepustiti anektirane ukrajinske pokrajine, a ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski pregovore uvjetuje povlačenjem Rusa s okupiranih područja.

"Zelenski nije u potpunosti autonoman. Mogućnost daljnjeg pružanja otpora ruskoj agresiji izravno ovisi o pomoći Zapada. Ta pomoć, osobito ako američke elite tako zaključe, neće biti bezuvjetna što znači da bi se Zelenskog moglo primorati na nekakve pregovore. Naravno, ne pod onim uvjetima na kojima inzistira Putin."

Početak pregovora i smirivanje sukoba koji je već odnio na stotine tisuća života, nažalost još nije na vidiku.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam