Menu

Novosel za MS: Vlada i privatni sektor prisiljeni su nastaviti dizati cijenu rada

ZAGREB - Vrijeme blagdana osim silnog blještavila i poklona ima i drugu stranu - mnogi nemaju mogućnosti za bogat blagdanski stol jer su cijene skočile u nebo. Kako popraviti standard hrvatskih građana, gdje se nalazimo po europskim statistikama i što očekuje u idućoj godini u Intervjuu Media servisa otkrio nam je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
Niske mirovine i plaće s kojima se jedva preživljava - realnost je to za mnoge građane u Hrvatskoj. U vrijeme blagdana mnogi si teško mogu priuštiti ono što žele za Badnjak i Božić, a predsjednik SSSH-a Mladen Novosel u Intervjuu Media servisa na pitanje o blagdanskoj košarici odgovara:

"Mnogi radnici, umirovljenici si priušte ono što mogu i ono što imaju. Je li za blagdane dovoljno imati pile ili puno skuplju puricu ili teletinu - to je sve relativno. Malo smo previše postali potrošačko društvo. Ja uvijek polazim od onoga da svatko treba biti zadovoljan onime što si može priuštiti."No naravno, intencija sindikata je da se zalažu za bolje uvjete, bilo da se radi o plaćama ili mirovinama, nastavlja Novosel. Najteže je onima s minimalnom plaćom, a predsjednik SSSH-a ističe da je su i za njih osjetno rasli prihodi.

"Za 2023. godinu ona je rasla 14 %, a sada će rasti 21 %. Sa 700 eura ide na 840."

Ipak, taj porast uvelike "jede" inflacija.

"Svjesni smo toga da nažalost, cijene nikada ne padaju kada padaju cijene energenata. Ono što je najteže palo građanima je to da su upravo cijene onih proizvoda koje najviše kupuju - meso, voće povrće - nenormalno poskupjele."

U godini na izmaku rasle su i mirovine, no glavni problem leži u našem mirovinskom sustavu, započinje naš gost.

"Maltene prije 20 godina je uspostavljen takav mirovinski sustav. Sada vidimo da jedino tko je profitirao su mirovinski fondovi koji se samoodržavaju od sredstava uplate u ll. mirovinski stup, a da 90 % hrvatskih radnika koji odlaze u mirovinu procjenjuje da mu je veća mirovina ako svoja sredstva prebaci u l. mirovinski stup."

Problem predstavljaju i neoporeziva davanja koja ne idu ni u zdravstveni ni u mirovinski fond. I ta cifra raste od 1. siječnja:

"I onda naravno da poslodavci izbjegavaju povećavati bruto plaće. Ako ne rastu bruto plaća, onda nema ni uplate u mirovinski sustav. Onda naravno nema ni dovoljno novca za postojeće umirovljenike i onda imamo situaciju da 50 %mjesečnih izdataka za uplatu mirovine umirovljenicima država isplaćuje iz državnog proračuna. Mirovinski fond nije samoodrživ zato što državi to nije u interesu."

"Stoga je vrijeme za reorganizaciju", zaključuje Novosel. "Nema nadzora uplate doprinosa, milijarde eura na godišnjoj razini ostaju u profitu, a ne prelijevaju se u mirovinski sustav. Za sve to krivi su i neoporezivi dohoci," pojašnjava naš sugovornik. Na potpunom smo dnu što se tiče prosječne i minimalne plaće eurozone:

"S time se nitko ne može zanositi ni ponositi. To je onaj dio nekonkurentnosti hrvatskog tržišta rada. Nitko, doista nitko iz zemalja EU, Bugarska, Rumunjska, Češke, Slovačke, koje su slovile ispod standarda Hrvatske u onoj bivšoj državi, sve te države su nas prešle. Nitko od njih ne dolazi raditi u Hrvatsku."

"I zato imamo sve više radnika iz trećih zemalja", pojašnjava Novosel koji ističe da to nije problem, već odlazak naših kvalitetnih radnika. Osim plaća, kao problem vidi i nemogućnost rješavanja stambenog pitanja:

"Da mladi ljudi mogu jeftino iznajmiti stan, da imaju dostupan i jeftin najam za stan. Ako ćemo očekivati da mladi ljudi ostanu raditi u svojim gradovima iz kojih su otišli studirati pa se vraćaju, a u isto vrijeme ti gradovi niti imaju mogućnost zapošljavanja niti imaju mogućnost rješavanja stambenog pitanja onda što ostaje mladim ljudima nego da idu van."

A da bi svi bili zadovoljniji ključan je rast plaća. Prije nešto više od godine dana njegov sindikat izašao je u javnost s konkretnim brojkama:

"Znači da bi u Hrvatskoj do početka 2026. godine, da bi bili barem negdje prema sredini, u donjem domu zemalja EU da bi prosječna neto plaća morala biti najmanje 1600 eura. Ona je sada 1140 eura, nismo mi tako daleko.""Ali Vlada dizanjem neoporezivih davanja ne ide u željenom smjeru."

Osim toga, problem je što ostale plaće nisu rasle koliko je rasla minimalna plaća. Upitali smo ga kako je zadovoljan suradnjom s vladajućima u godini na izmaku:

"Pa u svakom slučaju ako doživljavamo Vladu kao poslodavca za radnike u državnom i javnom sektoru onda ne mogu reći da socijalni dijalog tijekom ove godine nije bio konstruktivan i da Vlada u kolektivnim pregovorima nije imala razumijevanje za potrebu podizanja plaća i za potrebu određenih dodataka koji se inače ugovaraju kako u Temeljnom kolektivnom ugovoru za državni i javni sektor tako i u sektorskim kolektivnim ugovorima."

Za kraj, što očekuje od godine koja nam dolazi?

"Da ja očekujem s optimizmom iduću godinu. Tržište rada je trenutno takvo da su od Vlade, kao i privatni sektor prisiljeni dizati cijenu rada."

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam