Labaš za MS: Po pitanju medijske pismenosti stojimo prosječno loše, a mlade najviše muči online nasilje
- Napisao/la Sven Tubak
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
"Medijska pismenost najvažnija je vještina 21. stoljeća," u Intervjuu Media servisa otkrio nam je vodeći hrvatski komunikolog Danijel Labaš. Istaknuo je četiri važna koraka u procesu obrazovanja za ispravno korištenje medija - nužno je imati pristup internetu, a u tom procesu trebali bismo naučiti kako analizirati medijske sadržaje.
"Na trećem mjestu se govori o tome da bismo trebali taj sadržaj znati procijeniti. Evaluacija je jako važna, moramo procijeniti što je dobro za mene, što nije dobro, što je istinito, što je lažno. Četvrta stvar koja je jednako tako važna i to stalno ističemo u svojim projektima da budući da živimo u svijetu interaktivnih medija, budući da više ne postoje samo korisnici i oni koji proizvode sadržaje, mi potičemo sve i odrasle osobe i mlade i djecu da stvaraju dobre medijske sadržaje."
Na računalima i mobitelu mnogi provode sate i sate dnevno, a naš sugovornik ističe da iako smo svjesni da koristimo medije, nedovoljno percipiramo njihovu ulogu u našim životima.
"Onda kada radimo istraživanje zapravo nama mladi pa i odrasli ljudi otkrivaju da znaju provesti od šest do osam sati uz svoj mobitel, uz svoje računalo. Naravno, ja uvijek tu odvajam jednu stvar - nešto koristimo u informativne svrhe, nešto u obrazovne. S druge strane ćemo upozoriti, u tom procesu našeg medijskog opismenjavanja, da čak niti vrijeme nije ključan čimbenik koji će reći jeste li vi ovisni i je li to dobro za vas ili nije. Uz to treba voditi računa i o tome što djeca i mladi prate i gledaju. Moramo govoriti o kvaliteti sadržaja."
Iza nas su 8. Dani medijske pismenosti na kojima je sudjelovalo više od 37 tisuća građana. Kako Hrvati generalno stoje po tom pitanju?
"Pa mogli bismo reći prosječno loše. Uvijek ima jedna velika margina mogućnosti da poboljšamo tu našu cijelu priču. Više od 62 % mladih je zapravo reklo da nisu imali nikakvu priliku sudjelovati u programima medijskog opismenjavanja. Zato sam se malo i našalio i rekao da smo prosječno loši jer tu još uvijek postoji veliki dio opće populacije, posebno mladih, koje još uvijek imamo prilike i mogućnosti obrazovati preko različitih programa medijskog odgoja."
Na Danima medijske pismenosti bilo je pregršt radionica kao i panel-razgovora. Labaš, koji je već dva desetljeća u procesu medijskog opismenjavanja, ističe da jedan problem cijelo vrijeme muči mlade, a to je online nasilje.
"I mi vrlo često s našim projektom ‘Djeca Medija‘ idemo u škole i na druga mjesta i najčešće nas zovu i ravnatelji, pedagozi, knjižničari, nastavnici, razrednici i drugi i kažu nam biste li došli sa svojim studentima i progovorili s našom djecom upravo o tom problemu online nasilja jer s njim je povezan cijeli niz onda mentalnih poteškoća ili psihičkih poteškoća ako hoćete pa čak i fizičkih poteškoća djece koja su tom nasilju izložena."
A brojke su tu uistinu poražavajuće. Velika većina mladih svoje probleme drže samo za sebe, neki to podijele sa svojim vršnjacima, dok tek rijetki o tome razgovara s roditeljima ili stručnim suradnicima u školama.
"Djeci ne treba docirati oko toga, djecu ne treba grditi, na njih ne treba vikati ako se nešto dogodilo. Dijete koje je žrtva elektroničkog nasilja je uvijek žrtva, nije počinitelj. Treba i počinitelju pomoći. Mi tu isto možda malo griješimo pa onda govoreći što je ispravno i u prvi plan stavljajući žrtve zanemarimo počinitelja, ali i počinitelj možda traži pomoć."
Inače, ovo su 8. Dani medijske pismenosti koji se održavaju od 2018. godine.
"Pa gledajte, kad ne bismo vidjeli napretka onda ne bismo sigurno radili ovo što radimo. Ja sam izuzetno zadovoljan zbog te jedne, rekao bih to tako, inicijative jedne skupine studenata i mi zbilja već gotovo 20-ak godina od 2008. smo u tom rekao bih u toj našoj aktivnosti, manje više ovaj volonterskoj. Prepoznajemo zapravo velike napretke, vidimo koliko nas više škola zove."
"Mi sve dublje ulazimo u medijski svijet stoga je važno pomoći i starijima koji su vrlo često izloženi prijevarama", dodaje komunikolog. Velik problem su i društvene mreže i gomila lažnih vijesti, točnije - fake news.
Upitali smo ga - kako utvrditi točnost informacije:
"Treba sve prvo provjeriti. Vidjeti možda je li naslov samo clickbait ili mamilica, provjeriti datum kada je objavljeno jer su dezinformacije najčešće objavljene prije 100 godina pa ih netko samo onda ponovi. Treba provjeriti barem iz dva izvora, treba vidjeti je li doista izvor vjerodostojan. Ima li autor, ako nema autora posumnjajte."
Labaš je jedan od inicijatora i voditelj projekta "Djeca Medija". Podsjetio je da je sve počelo kada je jedna grupa studenata bila zainteresirana za tu temu nakon čega su počeli predavati u vrtićima, školama i mnogim drugim mjestima. Labaš je i jedan od autora priručnika za roditelje "Mediji i dezinformacije", ali i Kurikula medijskog obrazovanja za osnovne i srednje škole kao i priručnika "Mediji i djeca predškolske dobi".
"I to je dobra stvar. Mi se tu nekako oslanjamo na iskustva ne samo naša nego i svih drugih aktera koji se bave medijskom pismenošću u Hrvatskoj i u svijetu i primijetili smo da se nije dovoljno obraćati samo jednom dijelu naše opće populacije nego da moramo obuhvatiti sve. Nama su vrlo i roditelji. Zašto? Zato što roditelji bez obzira što su vrlo zaposleni i tako još uvijek dosta vremena provode sa svojom djecom."
Što se tiče budućnosti u školama, medijska pismenost je dio međupredmetne nastave, ali nastavnici prema istraživanjima nisu zadovoljni količinom sadržaja kao ni razinom svog obrazovanja kako bi mogli predavati o tim temama. Kada govorimo u onome što je ispred nas nemoguće je ne spomenuti umjetnu inteligenciju.
"Umjetna inteligencije zapravo fantastična stvar, to nam je jedan Božji dar jer će nam olakšati cijeli niz stvari. Međutim, znamo da svakim ljudskim iznašašćem i nečime što čovjek izmisli moramo uvijek računati s time da postoji jedna margina ljudi koja bi to mogla zloupotrijebiti. Mislim da ćemo se i za ovu umjetnu inteligenciju isto tako morati medijski opismeniti, tu ćemo morati očekivati i ja očekujem da će nam pomagati upravo i oni koji stvaraju umjetnu inteligenciju, da će oni shvatiti koliko je važno da oni budu duboko moralne osobe."
Ostale vijesti: Sven Tubak
- Anušić za MS: Suludo je okupljanje na Hipodromu prikazati kao pronacistički skup, zapaljiva retorika iz Srbije započela je još 90-tih
- Anušić za MS: Suludo je okupljanje na Hipodromu prikazati kao pronacistički skup, zapaljiva retorika iz Srbije započela je još 90-ih
- [VIDEO] Anušić za MS: Ne očekujem puno priziva savjesti; Hrvatska može biti predvodnik u proizvodnji dronova
