Marković za MS o važnosti nagrade „Svjetionik“: Iza svake statistike stoje ljudski životi koji zasluže biti ispričani

Nagrada se dodjeljuje novinarima koji na dostojanstven način izvještavaju o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj. ‘‘Cilj nagrade je za početak podići svijest o postojanju siromaštva‘‘, istaknuo je Marković.

‘‘Nekada u blagostanju, kada osjetimo ekonomski rast, da napredujemo u tom ekonomskom smislu, može se desiti jednom dobrom dijelu stanovništva pomisao kako smo završili borbu protiv siromaštva, kako u Hrvatskoj nema siromašnih, kako nema onih skupina koje trebaju našu podršku, naše suosjećanje, naše mjere, bilo da je riječ o mjerama države, lokalne samouprave ili nas kao prijatelja, susjeda, članova obitelji.‘‘

Ono što ovu nagradu također čini posebnom jest i žiri, a naš sugovornik je opisao zašto:

‘‘Za razliku od nekih drugih nagrada, onih strukovnih gdje stručnjaci ocjenjuju svoje kolege, naša nagrada ima jednu specifičnu skupinu koja ocjenjuje, a to su same osobe koje imaju iskustvo siromaštva, iskustvo života u siromaštvu, iskustvo oskudice, iskustvo stigmatiziranja. Dakle svih onih negativnih pojava koje se često vežu uz siromaštvo i vjerujemo da takve osobe mogu najautentičnije čitati, slušati i analizirati novinarske radove.‘‘

Ove godine nagrada „Svjetionik“ usmjerena je prema dječjem siromaštvu, a kako je naglasio naš sugovornik njome nastoje istražiti doprinos medijskog izvještavanja povećanju vidljivosti potreba djece u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

‘‘U odnosu na 2023. mi imamo rast stope siromaštva i socijalne isključenosti djece do 18. godine i to je društveni problem koji zahtjeva snažnije mjere od države, lokalne samouprave, stručnjaka, ali i uključivanje medija kako bi ta tema bila dovoljno vidljiva u našoj javnosti.‘‘

Dodjelu nagrade za dostojno izvještavanje o siromaštvu je 2011. godine, pod nazivom „From below“, pokrenula Austrijska mreža protiv siromaštva, a od 2016. projekt se proširio u više zemalja Europe.

Kasnije je Hrvatska mreža protiv siromaštva preuzela koordinaciju, naglasio je Marković.

‘‘I ovih 10-ak godina imamo izvrsnu suradnju sa svim medijskim kućama u Hrvatskoj, vodećim kućama, imamo suradnju i sa onim malim, lokalnim radijskim postajama, lokalnim medijima, imamo i studentske radove - televizije, radija studenata i drugih koji su zapravo pokazali kako se tema siromaštva može obraditi na različite načine i da to nije samo hrpa statistika, hrpa brojki nego iza svake te brojke stoje ljudski životi, dječji životi i da zasluže biti ispričana u eteru.‘‘

Svi zainteresirani mediji mogu se prijaviti do 31. prosinca 2025. godine, a naš je sugovornik opisao čime se novinari trebaju voditi pri izvještavanju o ovoj važnoj temi.

‘‘Jako su nam važne tri stvari - prva stvar da je tema doista usmjerena borbi protiv dječjeg siromaštva. Ne općenitog siromaštvo, nego da novinarski prilog tematizira dječje siromaštvo ili da govori o jednoj od onih skupina koje smo mi naveli u našoj obavijesti. Druga stvar koja nam je važna je da izbjegavamo senzacionalističke, tendenciozne priloge dakle oni koji u središte stavljaju pojedine ekstremne slučajeve, nego da doista u fokusu bude glas siromašnih. Treće je da se poštuje novinarska etika.‘‘

Stoga, kako je naglasio naš sugovornik, ova nagrada nosi važan cilj. Naime, oko 110 tisuća djece u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti, naglasio je Marković, te nadodao kako je dječje siromaštvo usko vezano i s obrazovanjem roditelja.

‘‘Što su roditelji više obrazovani, dječje siromaštvo je manje prisutno. U Hrvatskoj je to posebno izražen - kod visoko obrazovanih je stopa siromaštva djece negdje oko 6%, u Europskoj uniji je duplo veća dakle oko 12%. Stopa siromaštva djece kod nisko ili slabo obrazovanih roditelja je čak iznad 60%. Mi znamo da je ta obrazovanost roditelja povezana i sa tržištem rada, znamo da ljudi koji su bolje obrazovani, koji imaju viši akademski status, bolje zarađuju, rade na boljem poslovima i jednostavno sebi i svojoj djeci mogu priuštiti veći životni standard.‘‘

Opisao je i na koji način siromaštvo utječe na mentalno zdravlje djece.

‘‘Ono ograničava i društvenost, odnosno uključenost djeteta u svakodnevni život. Siromaštvo utječe i na mentalno zdravlje, imamo jako puno dokaza i znanstvenih dokaza, nekako djeluje ovako samorazumljivo da ako smo stalno pogođeni siromaštvom i živimo u toj oskudici, uvijek nam nešto nedostaje, da će to loše utjecati, za početak na naše dnevno raspoloženje, na našu motivaciju za pronalaskom nekakvog kvalitetnog posla. Osjećamo da jednostavno ne pripadamo ovom društvu i da je nekakav krajnji ishod, siromašni češće osjećaju i tvrde da imaju problema sa depresijom, sa anksioznošću, osjećaju taj strah.‘‘

Osim porezno financiranih mjera pomoći najranjivijim skupinama djece, Marković je opisao što još država čini kako bi se smanjilo pa i u konačnici spriječilo dječje siromaštvo.

‘‘To su različite naknade iz sustava socijalne skrbi - od zajamčene naknade, jednokratnih naknada dječjih doplataka koji su niski i nadamo se da će tu krenuti prava reforma. Mi već godinama slušamo o potrebi reformiranja sustava dječjih doplataka, ali nismo se makli još od početaka. Taj dječji doplatak bi trebao biti zapravo ključna mjera za borbu protiv dječjeg siromaštva jer njegova svrha sama kaže - dakle ta naknada služi za cjelovitu skrb o djetetu, a u razdoblju rastućih cijena, vjerujem da bi dječji doplatak trebao biti barem tri do četiri puta veći nego što je sada kako bi on uspio ublažiti ove posljedice inflacije.‘‘

Za kraj, naš sugovornik je još jednom podsjetio na važnost podizanja svijesti o problemu siromaštva, posebice kod djece.

‘‘Vježbamo našu kolektivnu empatiju, da znamo da oko nas žive i obitelji i djeca koja možda danas razmišljaju hoće li uspješno doći do škole, hoće li imati obući tenisice ili cipele, hoće li se moći ogrijati zimi, hoće li pojesti jedan obrok. Takve obitelji postoje u Hrvatskoj, one su među nama i nikad ne smijemo na račun takvih obitelji raditi uštede, kompromise. Naš posao je izvući što veći broj obitelji iz siromaštva i djeci pružiti jednu dugoročno bolju životnu šansu.‘‘