Kulturne i kreativne industrije prije i nakon pandemije
- Napisao/la Media servis
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
ZAGREB - Da su kreativne industrije motor razvoja istaknuli smo više puta, a nova studija EY-a donosi najnovije konkretne brojke i daje uvid u veliki doprinos Kulturne i kreativne industrije (KKI) gospodarstvu Europske unije. O njihovoj važnosti i ulozi u oporavku razgovarali smo sa Silvijom Londero Šimleša, članicom Uprave AGI-ja i predsjednicom HUP-Koordinacije komercijalnih radio postaja.
U ne tako davnoj 2019. kulturne i kreativne industrije predstavljale su 4,4% BDP-a EU-a, s godišnjim prometom od 643 milijarde eura i ukupnom dodanom vrijednošću od 253 milijarde eura, pokazala je studija EY-a pod nazivom ‘Obnova Europe: Kulturno i kreativno gospodarstvo prije i nakon COVID -19′, a koju je naručio GESAC - europsko udruženje autorskih društava. Prednjačile su u otvaranju radnih mjesta i zaposlenosti, a zapošljavale su više od 7,6 milijuna ljudi, što je više od osam puta više od telekomunikacijske industrije. S tim da treba uzeti u obzir i da je kreativno gospodarstvo pogodno područje za zapošljavanje mladih. KKI su rasle brže od prosjeka EU-a, a njihova je trgovinska bilanca bila u plusu 8,6 milijardi eura. Još od 2013. tvrtke i organizacije iz ovog sektora su puno investirale u inovacije i digitalizaciju.Da se ovi trendovi prate i na domaćoj radijskoj sceni potvrđuje Silvija Londero Šimleša koja je, kao direktorica Media servisa, predsjednica HUP-Koordinacije komercijalnih radio postaja i čelnica udruge HRF, jako dobro upoznata sa situacijom u domaćoj radijskoj industriji.‘Tehnološki i digitalni razvoj na medijskom su tržištu doveli, između ostalog, i do konvergencije medija. Mi smo se kao lideri na radijskom tržištu prilagodili promjenama te prepoznali trenutak i važnost razvoja ne samo u digitalnom smislu, već i u tehnološkom, kadrovskom, sadržajnom i brojnim drugim segmentima poslovanja. Ako želite zadržati poziciju koju imate na tržištu morate ići u korak s vremenom i pratiti moderne trendove, a ponekad se nametnuti i kao pokretač novih.’Studija EY-a pokazuje i težinu udara koronakrize na kulturne i kreativne industrije Europske unije. COVID-19 je posebno pogodio ovaj sektor gospodarstva. Kao cjelina na razini Unije, doživjele su gubitke od preko 30% prometa za 2020. godinu - kumulirani gubitak od 216 milijardi eura - pri čemu su sektori glazbe i izvedbenih umjetnosti zabilježili gubitke od 75%, odnosno 90%, 53 milijarde eura gubitak je u vizualnim umjetnostima, 26 milijardi za audiovizualne…‘Ni mediji, kao dio sektora kulturnih i kreativnih industrija, nisu bili pošteđeni ovog udara. U trenutku kada shvatite da to što se događa nije prolazno već će ostaviti ozbiljne posljedice koje će se godinama ispravljati, nužno je učiniti sve kako se poslovni procesi ne bi zaustavili, kako bi se osigurala likvidnost i zadržale radne pozicije. Lideri na radijskom tržištu pokušali su ublažiti te posljedice, između ostalog, kroz brojne aktivnosti promoviranja radijske industrije koje naglašavaju prednosti oglašavanja na radiju, što čine i dalje. Kreativnost radijske industrije ovdje je posebno došla do izražaja.’Londero Šimleša ističe kako vjeruju da će poslovanje biti olakšano nakon donošenja novog Zakona o elektroničkim medijima, koji bi trebao relaksirati zakonske obveze komercijalnih radijskih nakladnika te zahtjeve tržišta prilagoditi dobu novih medija i moderne tehnologije u smislu izjednačavanja uvjeta na komercijalnom medijskom tržištu s onima u Europskoj uniji.