Obišli smo bečku energanu kakvu SDP želi graditi u Zagrebu

​Predsjednik Gradske skupštine Thomas Reindl objašnjava kako Beč godišnje proizvede oko 1,2 miljuna tona otpada od čega je oko 650 tisuća tona mješovitog otpada koji završi u jednoj od ukupno tri energane na mješoviti otpad, a tu je i jedna na otpadni mulj. Prvu su izgradili prije više od četiri desetljeća, a nalazi se u samom središtu grada.

"Energija koja se dobiva spaljivanjem grije 450 tisuća kućanstava u Beču tijekom zime. Tijekom ljeta se jedan dio energije može iskoristiti za hlađenje. Istovremeno, spaljivanje nam omogućuje i proizvodnju struje."

Naglasio je da djecu od vrtića uče kako razvrstavati, ali i izbjegavati proizvodnju otpada. Ukratko, sustavno se radi na edukaciji i ekološkoj osviještenosti. U Zagrebu se mogu čuti kritike da su energane štetne za okoliš i da je riječ o zastarjeloj tehnologiji.

"Rado bih upoznao kritičare koji su tako pametni zato što osim kompletnog izbjegavanja proizvodnje otpada mi druga rješenja ne padaju na pamet. Otpad možete zakopati. Ako to loše izvedete možete zagaditi podzemne vode. (...) Otpad možete izvoziti i prebaciti problem na nekog drugog. Bolje rješenje nam još nije palo na pamet, ali ako ga bude rado ćemo ga iskoristiti."

Reindel je rekao kako je normalno da su građani skeptični i zabrinuti oko ovakvih projekata te je iz tog razloga važno da su dobro informirani i da je sve transparentno. Da boljeg rješenja trenutno nema smatra i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, SDP-ov Joško Klisović koji je poveo zagrebačku delegaciju zastupnika i novinara u Beč. Stoga se njegova stranka snažno zalaže za izgradnju energane.

"Ideja je poboljšati kvalitetu života u gradu Zagrebu, poboljšati kvalitetu zraka u gradu Zagrebu i smanjiti račune građanima za energiju koje trenutno imaju. Dakle, ono što želimo je pretvoriti beskorisni otpad u potrebnu i korisnu energiju."

Energana koju smo obišli već desetljećima stoji u samom centru Beča. Neugodnih mirisa oko nje nije bilo ni u tragovima, a nakon obnove od požara koji je izbio 1987. godine, energana je postala i turistička znamenitost. Dim koji se ispušta se pročišćuje filterima.

"Postoje zakonske granice za emisije C02 i štetnih plinova i mogu reći da smo 80 posto ispod tih granica tako da to uopće nije tema. Sve emisije plinova su transparentno objavljene na našim web stranicama na kojima se u svakom trenutku može vidjeti kako postrojenje radi i kolike su te emisije."

​Rekao nam je predstavnik energane, Florian Madl. Nakon obilaska smo čuli i dojmove gradskih zastupnika. Oporbeni Dejan Kljajić iz stranke BM365 kaže da je impresioniran postrojenjem, a na pitanje bi li glasao da se tako nešto izgradi i u Zagrebu, odgovorio je:

"Ja sam za to da se sanira Jakuševec i da postoji Centar za gospodarenje otpadom s ovakvom spalionicom kako funkcionira u samom Beču. Da se pridržavaju svi zdravstveni, pravni i tehnički zadaci kako ne bi se ugrozilo niti zdravlje niti bilo ikakvih problema za okolno stanovništvo. Vidjeli ste da ovdje postoji metro, postoje dućani, stambene zgrade."

Gradonačelnik Tomislav Tomašević je ranije rekao da će se o energani izjasniti nakon izrade studije izvedivosti. U Beču je bila gradska zastupnica Marina Ivandić iz Možemo koja, u skladu s izjavom gradonačelnika, nije dala konačan odgovor za ili protiv energane.

{​media}

"Ja mislim da treba pogledati, kao što su i kolege ovdje rekle, činjenice. Treba pogledati studije koje daju objektivne pokazatelje na temelju kojih se donose takvi tipovi odluka. Centar za gospodarenje otpadom rješava problem zatvaranja Jakuševca što je rak rana Zagreba, a pitanje boljeg iskorištavanja goriva iz otpada jest pitanje na koje će nam mnogo bolji uvid dati studija izvedivosti."

Za Klisovića dileme nema. Energanu smatra najboljim i trenutno jedinim rješenjem.

"Jedan od velikih argumenata je da je ona okolišno i zdravstveno prihvatljiva, da smanjuje volumen otpada i uopće potrebu da imate velika odlagališta kao što mi imamo Jakuševac koji sam po sebi puno više zagađuje atmosferu nego što bi bilo da imamo energanu. Prema tome, nemate više trošak zbrinjavanja otpada na Jakuševcu, plus negativne klimatske i zdravstvene efekte koje proizvodi odlagalište."

"A imate otpad kao korisnu sirovinu za proizvodnju toplinske i električne energije čime ćete građanima Zagreba bitno smanjiti račune", zaključio je Klisović.