Milanović za MS: Pozivam građane da mi opet daju povjerenje; Spreman sam za suradnju s Plenkovićem

U nedjelju ćemo saznati tko će biti hrvatski predsjednik u idućih pet godina. U prvom krugu premoćnu pobjedu odnio je aktualni predsjednik Zoran Milanović kojeg smo ugostili u specijalnom Intervjuu tjedna Media servisa.

‘‘To je bilo zamišljeno kao nekakav referendum protiv mene, na kraju se to okrenulo kao kada radiš ono što ne bi trebao raditi na palubi oceanskog linera - vjetar ti puše u lice, pa ti se vrati u lice. Tako da je to na kraju bio skoro pa referendum neke druge vrste, ali ne izvlačim iz toga nikakve trijumfalne zaključke. Posao treba odraditi temeljito i do kraja. Pozivam građane, Hrvatske ljude da izađu i da mi daju još jednom podršku i moj protukandidat nije neovisan kandidat, on je kandidat HDZ-a i Andreja Plenkovića.‘‘

Ali sada smo u drugom laufu i treba biti oprezan jer na kraju se gleda semafor. "Vrijeme je da se HDZ vrati u Ustavne okvire i korito, suradnja je apsolutno moguća," ističe predsjednik.

"Nisam ja izazvao krizu odabirom jednog prijestupnika za državnog odvjetnika, namjerno. Nisam ja izazvao krizu tako da sam pokušao nametnuti protuustavno, protuzakonito, protuprirodno, protuobičajno, protu-sve, šefa odnosno ravnatelja Vojno sigurnosno-obavještajne agencije prije godinu i pol dana. Protiv toga sam se ja morao boriti, možda je boriti previše teška riječ, ali time sam se morao baviti. Zar meni život ne bi bio jednostavniji da je jednostavniji?‘‘

Što ako se ovakav odnos između Pantovčaka i Banskih dvora nastavi?

‘‘Ne znam, to nije pitanje za mene, ali građani su bili dosta jasni.‘‘

Da živimo u izrazito nestabilnim vremenima i nije neka novost, ali po pitanju sigurnosti smo na zadovoljavajućoj razini.

‘‘Još uvijek smo sigurna zemlja, zato što smo zadržali u najvećoj mjeri ili skoro potpuno svoju supstratu i superstratu, povijesnu identitetsku, običajnu. Možda je to dosadno, ja sam gradski čovjek, ali znam gdje su mi korijeni, gdje mi je porijeklo. I dok je tako Hrvatska će biti sigurna. I u Svetu Klaru će se noću ići sigurno i bez javne rasvjete, a treba gledati koje greške su učinili neki drugi u Europi.‘‘

"Da bi tako i ostalo trebamo biti lukavi i proračunati jer nas nitko ne tjera da se zalijećemo, igra se igra bez nas, mi čak ne znamo ni pravila", objašnjava Milanović.

‘‘S tim na pameti raditi najbolje za sebe, a to znači boriti se za svoje interese, a što to znači? Ne biti u permanentnom konfliktu sa svakim, ali isto tako ne biti niti bespogovorni izvršitelj svega što dolazi iz centara moći, iz Bruxellesa.‘‘Jer ulaskom u Europsku uniju odrekli smo se jednog značajnog dijela suvereniteta", dodaje.

"Hrvatsku trenutno vodi jedna užasno mala grupa ljudi, HDZ-ovaca, na čelu s jednim čovjekom, koji želi svu vlast u Hrvatskoj, ali baš sve, imati utjecaj i zadnju riječ u svemu i koji je fasciniran time u Bruxellesu. Valjda misle da će ga oni tretirati kao da je predsjednik države od 40 milijuna stanovnika, kao da je predsjednik Poljske. Neće!"

U susjednoj Srbiji studenti i dalje prosvjeduju, njihov predsjednik Aleksandar Vučić krivi hrvatske studente i strane službe, uključujući i naše. Za Milanovića je takvo nešto - suludo:

"Neka vjeruju meni, dakle ja sam sous-chef ili su-zapovjednik, da tako kažem, ma da to nije isto kao i vojska, razlika je, hrvatskih obavještajnih službi. Zar mislite da bih ja bio neinformiran o tome da nešto rade. Ne samo to. Premijer i ja ih usmjeravamo, dakle ne rade oni ono što im padne na pamet. Dakle mi ne burgijamo protiv Srbije na način na koji su to oni radili protiv nas."

Svoj program opisuje kao - poštivanje Ustava. Dotaknuli smo se i nekoliko gorućih problema. Jedan od njih je zdravstvo, odnosno odnos javne i privatne usluge. "Potrebno je mjeriti učinkovitost kako bi se stanje popravilo, a to je nešto što je u prošlosti bilo uređeno", rekao je.

"Pravila su bila dosta jasna i poštivala su se, pa tako i pravila u javno zdravstvenom sustavu. Ti akti postoje i dalje. Ukinuti su. Jasno je tko ih je i zašto ukinuo, a jasno su određivali tko i pod kojim uvjetima smije raditi u privatnoj praksi, dakle nije bila apsolutna zabrana i ukoliko bismo se vratili na takvo rješenje koje je plod zdravog razuma i nekakvog bazičnog poštenja i prema sebi i prema ljudima i korisnicima usluga, onda možemo imati rješenje".

Imenovanje novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića obilježilo je godinu za nama. Milanović je bio oštro protiv, čak je zbog toga krenuo i u borbu za premijersku fotelju što kaže - nije bilo protuustavno. Turudić je prvi ozbiljniji slučaj imao u aferi "Beroš" gdje je europskim javnim tužiteljima "oduzeo" slučaj, odnosno zakonski preuzeo nadležnost. Milanovića smo upitali vjeruje li u ovom slučaju više USKOK-u i DORH-u ili EPPO-u?

"U ovoj situaciji tim europskim istražiteljima, koji su u stvari naši istražitelji, to su ljudi koji su otišli iz tog sustava u europski sustav, na puno veću plaću i koji kao i većina državnih odvjetnika preziru Turudića, to je duboki prezir, ali ne mogu ništa, jer on ima velike ovlasti nad njima. I kako bi sada zvučalo da ja njih pozovem na pobunu protiv Turudića. Mislim oni ne nose oružje. Kao što je vojne zapovjednike na pobunu i neposluh protiv mene pozvao Plenkovićev razdraganac".

Javnost je nedavno uzburkalo i potencijalno slanje naših vojnika u misiju NSATU. Aktualni predsjednik Zoran Milanović nekoliko je puta naglasio da naši vojnici neće voditi tuđe ratove, aktivan je bio i saborski Odbor za obranu na kojem, o temi slanja vojnika, nije sudjelovao načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid.

"Nema što aktivna vojna osoba, koja odgovara hijerarhijski vrhovnom zapovjedniku, raditi u političkom koloseumu, on ne može otvoreno govoriti na sjednicama saborskog Odbora, jer je tu cijeli niz zaštićenih podataka, manjih ili većih tajni. Ali što je sa zatvorenom sjednicom Odbora, netko će pitati, koju sam ja predlagao. Pod određenim uvjetima da, ali i tu se načelnika dovodi u neugodnu situaciju da pred političkim miješanim sastavom, govoreći istinu, stane na žulj ministru obrane".

"Format za takav razgovor je isključivo Vijeće za obranu i Vijeće za nacionalnu sigurnost", nastavlja predsjednik Republike.

"Tri godine to nismo imali, u tom razdoblju, ja sam uputio veliki broj dopisa, dakle formalizirano je to i te kako, jer sam svjestan da riječi lete, a akta ostaju".

"Hoćete li i dalje pokušavati"?

"Da. Imenovanje ambasadora. Pa pobogu nisam ja 2020. godine želio postati predsjednik i natjecao se za povjerenje ljudi, da bih imenovao ambasadore. Jedan ambasador je imenovan u ovih pet godina, na želju Plenkovića, ja sam to prihvatio. To je krunski dokaz, dragulj u kruni dokaza, da sam spreman za razgovor i za suradnju".

Potez je tako, tvrdi Milanović, na premijeru Plenkoviću.

"Što da ja drugo radim od ovoga što sam radio do sada? Što ja mogu što sam ja Plenkoviću antipatičan, ja to ne mogu promijeniti. Ja ambicije nemam. Nemam ni ambicije više biti premijer, ako sam ih uopće ikada imao".

Milanovićev protukandidat je nezavisni Dragan Primorac koji uživa podršku vladajućih i partnera. Upitali smo Milanovića da nam kaže par riječi o protukandidatu:

"Pa par riječi, to je to, gotovo".

Predsjednički kandidati iz prvog kruga, kao i Primorac, Milanoviću zamjeraju što se nije odazvao debatama. Kaže - ja sam velika mačka, nisam lav.

"Moram paziti da se ne ogrebem, da se nepotrebno i nesmotreno ne ozlijedim loveći kokoš. Dakle, ulog je puno veći i moram se ponašati onako kako se Hrvatska mora ponašati. Proračunato!"

Iza Milanovića je pet godina mandata, u politici je već gotovo 20 godina. S godinama se promijenio i njegov način komuniciranja jer su došli novi protivnici koji ljude zovu "lažovima". "Ljudima je smetao moj stil, tonalitet i rječnik", pojašnjava Milanović.

‘‘Ja sam to potpuno u stanju držati pod kontrolom, iza mene su godine i godine, dakle zadnjih pet godina je devijacija, ja se tako ranije nisam ponašao. Mogu se ponovno ponašati onako kako se ponašam u javnom prostoru ako imam posla s koliko-toliko razumnim i koliko-toliko pristojnim tipovima, a ovi dečki to nisu bili.‘‘

U nedjelju je dan odluke tko će biti predsjednik idućih pet godina.

‘‘Poruka ljudima jest izađite i nije gotovo. Molim vas, dajte mi glas. Molim ne znači zapomažem, molim građanski, dakle važno je da vratimo ove ljude u ustavno korito. Moj program je hrvatski Ustav, tumačim ga u dobroj vjeri i vrlo često sam zadnji tumač pred svojom savješću. Nemam nikakve instrumente vlasti, prisile, novca da to utjeram, dakle ja s te strane nikome nisam prijetnja i nisam opasan tip, ne mogu nikome nanijeti zlo, ali mogu zaustaviti zlo kada se ne želi primiriti i kada se ne želi ukrotiti. Zato glasajmo, borimo se za zemlju kojoj ne treba puno da bude prva liga.‘‘

Prije izbora, počinje drugo polugodište u školama. Nažalost, prije nešto više od dva tjedna Hrvatsku je pogodila ogromna tragedija u kojoj je u Osnovnoj školi Prečko smrtno stradao 7-godišnji dječak. Ministarstvo obrazovanja donijelo je novi Protokol o sigurnosti u školama, a predsjednik Republike u specijalnom Intervjuu tjedna Media servisa za kraj je na pitanje hoće li djeca biti sigurnija poručio:

‘‘Sigurno će biti sigurnija jer sve što je više od onoga što je bilo ranije, a ranije nije bilo ništa, a nije bilo ništa jer smo bili pretjerano sigurni, je bolje. Jedno dobro iskustvo ove tragedije, ako se to uopće tako može reći, jest da na tome nitko nije pokušao napraviti političkog kapitala, jer ovo nije situacija u kojoj u bilo koga smiješ upirati prstom, pa ni u one koje smatraš korijenom većina problema u Hrvatskoj, jer oni nisu krivi za to.‘‘