ZAGREB - Uskoro istječe osmi paket vladinih mjera kojima se subvencionira cijena struje i plina za kućanstva, male i srednje poduzetnike. Ima li potrebe da se one produže te kako one utječu na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj raspravljalo se na Ekonomskoj kavi u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
"Malo je atipično da imate jednu od najvećih stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji i da vam je Država stalno prisutna i stalno nekoga štiti i u ime zaštite građana zapravo radi probleme poduzetnicima."
Rekla je profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov uz naglasak kako je za očekivati da će Vlada barem djelomično ukinuti mjere što bi pak moglo dovesti do povećanja cijena, a samim tim i rasta inflacije, no ne tako drastičnog.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
"Ta cijena je već sada negdje blizu tržišne pa bi efekt trebao biti manji."
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber ističe kako je za ograničenom cijenom 70 proizvoda u maloprodaji već odavno prestala potreba, posebno za onaj poljoprivredni dio tog asortimana.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
"Naši poljoprivredni proizvođači ne mogu konkurirati cijenom, nisu dovoljno produktivni, nisu dovoljno konkurentni. Praktički potičemo u uvoz jeftinije strane robe često puta i vrlo upitne kvalitete."
S druge strane, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima domaćinstva imaju niže cijene energenata u odnosu na gospodarstvenike.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
"Ono što mi zagovaramo je da se postupno izlazi iz mjera, međutim da se one selektivno nastave upravo za one naše sugrađane koji su socijalno ugroženi."
Weber je spomenula i kako se s Vladom vode razgovori o određivanju minimalne plaće za sljedeću godinu, a cilj HUP-a je da ona prati realni rast plaća i inflaciju. Stoga teško je za očekivati neki veći rast minimalne plaće, već se on vjerojatno iznositi manje od 5 posto. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić naglašava kako su zbog ograničenih cijena energenata opskrbljivači i proizvođači smanjili ulaganja u razvoj i infrastrukturu što pak ima dalekosežne posljedice.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
"Kada pričamo o prijenosnoj infrastrukturi nama postepeno ističe u sljedećim godinama 50% naše prenose mreže i tu treba uložiti ozbiljne novce 34 milijarde eura, a država je osigurala svega jedva trećinu."
Bez kvalitetne infrastrukture nema ni investicija, a ako do toga dođe onda je u pitanju i rast BDP-a ovim tempom. Stoga je, svi se slažu, potrebno sve mjere postepeno ukidati, a na primjeru ukidanja ograničavanja cijene goriva vidimo da ukidanje nije doprinijelo rastu cijena naftnih derivata.
