Mrčela za MS: Mislim da ću se javiti na treći poziv za predsjednika VSRH

Mrčela je nakon višemjesečnih peripetija i neslaganja oko predloženih kandidata zasjeo na nimalo zahvalnu poziciju. Predsjednik Zoran Milanović Mrčelinu poziciju je nazvao klozet frau, oštro je s njim polemizirao o načinu izbora predsjednika Suda nakon što je Mrčela izjavio kako bi se o tome prije svega trebali pitati suci. Za Milanovićevu izjavu kaže da ne komentira izjave političara, a zašto misli da bi suce trebali birati suci?

‘‘To rješenje isključuje svaku mogućnost političkog utjecaja. Međutim, politički utjecaj, ako je primjeren, nije nedopušten, nije nešto što je zabranjeno kod ovakvih situacija, samo je stvar u tome da bi ta rješenja u znatnoj mjeri trebala uključivati mišljenje struke‘‘.

Treći javni poziv za prijavu kandidata otvoren je do 6. kolovoza. No, pitanje je interesa za tu poziciju. Mrčela se kandidirao za suca suda u Strasbourgu, a ima li ambiciju kandidirati se za Vrhovni sud?

‘‘Ja sam rekao u prva dva poziva da se neću javljati. Imao sam i malu skepsu što se tiče javljanja, ali mislim da ću se na ovaj treći poziv javiti zato što mi izgleda da je ozračje malo drukčije nego što je bilo prije. Nisam kontaktirao s nikim iz politike vezano uz javljanje na ovaj treći poziv, nisam dobio nikakvu poruku ni od koga niti sam tražio bilokakav kontakt ili poruku od bilo koga što se tiče javljanja na ovaj treći poziv‘‘.

Europska komisija objavila je svoj redoviti godišnji izvještaj o vladavini prava za 2021., a u poglavlju o Hrvatskoj navodi se da je niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca doveo do pokretanja postupaka protiv njih, da javne nabave predstavljaju područje visokog rizika za korupciju i da tužbe protiv novinara izazivaju zabrinutost. Mrčela se osvrnuo na navedene nedostatke.

‘‘Ja mislim da Izvještaj pokazuje jedno dobro stanje koje je. Ono je uočilo i određene probleme koji se tiču i izbora predsjednika Vrhovnog suda gdje je u našem javnom prostoru, nažalost, došlo do podcjenjivanja sudaca, ne jednog nego više sudaca. Izvještaj pokazuje da mi imamo problema koje mi znamo da ih imamo, a najveći problem je dugotrajnost postupka i mislim da tu postoje načini na koji se to treba riješiti, to ćemo, naravno, nastojati popraviti‘‘.

Neki postupci traju desetljećima, svjedočimo tome da pravomoćno osuđene osobe godinama odgađaju kazne. Što bi trebalo učiniti da se ubrza okončanje postupaka?

Mrčela kaže: ‘‘Prvo treba maknuti razloge zbog kojih dolazi do toga‘‘.

‘‘Mi imamo mnogo postupaka koji uopće ne trebaju biti na sudu, drugi razlog je da postoje složeni i opširni predmeti, treća stvar je da postoji zakonska regulativa koja nalaže da određeni postupak traje određeno vrijeme, četvrta stvar je da postoji procesna disciplina i zlouporaba procesnih ovlaštenja, peta stvar je da postoji nestručan rad malog broja sudaca koji ne koriste zakonske odredbe, a da ubrzaju postupak i da nam nedostaju resursi, to je u ovim najvažnijim predmetima koji su vrlo često u javnosti, a to su USKOK-ovi predmeti mi imamo mali broj dvorana u kojima može biti tri ili više optuženika‘‘.

Dotaknuli smo se i kredibiliteta sudaca. Naime, njegovi kolege s osječkog suda nalaze se pod istragom, družili su se s okrivljenicima. Na pitanje što je dopustivo sucima, što nije i gdje bi se trebala podvući granica je rekao:

‘‘Ono što ja mogu reći i ono što ja uvijek ponavljam je da za suce vrijede viši standardi nego za druge ljude koji obavljaju određene funkcije. Sudac mora izbjegavati svaku mogućnost dojma neprimjerenosti. To uključuje i određene tegobe koje drugi nemaju, ali suci ih moraju prihvatiti kao takve‘‘.

Upravo u slučaju osječkih sudaca doznalo se da pojedini suci više od desetljeća nisu prošli sigurnosne provjere, a resorni ministar Malenica najavio je izmjene zakona i stalne sigurnosne provjere, ali i provjere imovinskih kartica. Je li to adekvatno oruđe da se stane na kraj korupciji?

‘‘To su dva alata koja će spriječiti korupciju. Ova situacija koja je bila da određeno razdoblje nije bilo provjera, koliko sam ja upoznat, to je pogreška prethodne sudske uprave u Osijeku koja nije signalizirala da je potrebno obaviti te provjere koje je po zakonu potrebno raditi svakih pet godina. Da se to poštivalo, mi sada ne bismo o tome govorili. Sada je ta pogreška ispravljena, provjere su napravljene ili su u tijeku i ja se nadam da do toga više neće dolaziti‘‘.

Veći dio javnosti ne gleda blagonaklono na hrvatsko pravosuđe, smatraju da je prožeto aferama, presporo, nepravedno.. Mrčela često ističe da je takva percepcija javnosti neutemeljena. Upitali smo ga kakvo je zaista stanje u našem pravosuđu?

‘‘Mi imamo napredak koji je svake godine i u brzini rješavanja postupka i u prosječnom vremenu trajanja postupka, no to još nije ono što bi ne samo zadovoljavalo javnost, nego zadovoljavalo i same suce. Sucima je, naravno, u interesu da se postupci brzo rješavaju jer je riječ o ostvarenju ljudskih prava i temeljnih sloboda koje trebaju imati određeni tempo ostvarenja‘‘.