Brnjac za MS: Nedostaje radnika, ali bez adekvatne plaće i uvjeta nema kvalitetnog djelatnika

''Mi smo na otprilike 94 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu i oko 84 posto po dolascima. Najviše nam dolaze gosti iz Njemačke, zatim domaći gosti, potom gosti iz Austrije, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva i sad je i SAD tržište koje se vraća, a najviše noćenja ostvareno je u Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj i ono što nas posebno veseli i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja se oporavlja nakon pandemijske godine''.

Upitali smo ministricu jesu li ove brojke puka sreća ili je rezultat truda i strategije.

''Mi smo zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom išli ciljano na tržišta, ciljani smo prezentirali. Vidjeli smo što su gosti za vrijeme pandemije tražili, mijenjali svoje navike. Žele održivije destinacije i misli da se moramo svi okrenuti tome. Tome ide i naša strategija''.

Brnjac se ovaj tjedan vratila iz New Yorka gdje je bila na konferenciji u organizaciji Udruženja hrvatsko-američkih profesionalaca. Osim panela i edukacija, između ostaloga i oko održivog turizma, ministrica je izjavila da je u SAD išla s ciljem poboljšanja suradnje na lječilišnom segmentu, odnosno lječilišnom turizmu kako bi se odmaknuli od masovnog turizma. Tvrdi da je Vlada pronašla nišu u Hrvatskoj, s obzirom da imamo, kako kaže, najbolji medicinski kadar. A Amerikanci pokazuju veliki interes za Hrvatsku.

"Imali smo ciljane sastanke s turoperatorima, agencijama i njihovim novinarima, odgovarali direktno na njihova pitanja. Ono što ih je svakako zainteresiralo sve je kada će biti otvaranje Pelješkog mosta, tako da na taj način i Dubrovačko-neretvanska županija sad otvora kao auto destinacija''.

Svjesni smo da uspješna turistička sezona više nije zagarantirana samo sa suncem i morem. Nakon pandemije napokon se oporavlja i event industrija pa se na velika vrata vraćaju festivali, primjerice INmusic, Ultra, a u Split stiže i novi festival Fusion.

"Svakako da su nam festivali dobrodošli i svi smo jedva dočekali nakon ovih pandemijskih godina da nam se vrate takva događanja. Naše Turističko vijeće i HTZ i mi u Ministarstvu ćemo voditi računa da su takva događanja i u predsezoni i postsezoni. Isto kao i sportska događanja. Znači to su sve nama nužna i vrlo važna događanja koja nam svakako dodatno potiču turističku ponudu i naravno dolazak turista''.

Na pitanje hoće li nedostatak radne snage ugroziti ovu sezonu, ministrica odgovara da će svakako nedostajati radnika, ali da to nije problem samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi i ne samo u turističkom sektoru.

"Poslodavci i svi ozbiljni hotelijeri i hotelske kuće su se već na vrijeme počeli pripremiti se za radnu snagu, počevši od dodatne 13. plaće, zapošljavanja kroz cijelu godinu, stipendiranje koji Ministarstvo provodi. Prvu stvar što sam napravila mi smo podigli stipendije za naše učenike ugostiteljskih zanimanjima na 2.000 kuna. Samo uz adekvatne uvjete, uz adekvatnu plaću imat ćete kvalitetnog djelatnika''.

Dok se veselimo rekordnoj turističkoj sezoni, teret nam je rekordna inflacija. Brnjac napominje da je to problem svih destinacija.

''Mi smo gledali istraživanja Eurobarometra, ljudi žele putovati, žele putovati upravo na održive destinacije, žele putovati na destinacije koje vode računa o svom okolišu, koje vode računa o svojim lokalnim zajednicama i čak su voljni više izdvojiti prema istraživanju, ali ako govorimo o tom segment. Tako da mi stvarno moramo voditi računa i ja apeliram još jedanput i na lokalne zajednice da se uključe jer ćemo imati uskoro i našu strategiju razvoja održivog turizma u javnom savjetovanju''.

Dodala je da svi moramo razmišljati jednako kad govorimo o održivom turizmu. Za kraj se osvrnula i na stanje s košarkaškim klubom Cibona koji je pred gašenjem zbog financijskih problema i hvata se za slamku spasa, gdje veliku ulogu mora odigrati Grad Zagreb. Kaže da je upoznata sa cijelom situacijom i da je u kontaktu s Gradom Zagrebom.

''Cibona se mora svakako spasiti. Cibona je znak, ne samo Zagreba, ja bih se usudila reći i šire. Zato Grad mora vidjeti i sjesti jer to je na razini lokalne zajednice, da vidi kako pronaći dobro i adekvatno rješenje za Cibonu''.