Granić za MS: Ne bih bio sretan da me Lavrov hvali, oporba je napravila veliku povijesnu pogrešku

Na nedavnom predstavljanju drugog izdanja knjige ‘Diplomatska oluja‘ okupio se gotovo cijeli državni vrh, brojni uglednici, intelektualci i klerici, a Granić nam je otkrio da je jedan od motiva za pisanje proširene knjige bio taj što je prva knjiga hrvatskog i engleskog izdanja vrlo brzo rasprodana, ali i veliki interes domaćih i stranih diplomata, akademske zajednice, sudionika u Domovinskom ratu kao i svih onih koji su sudjelovali u zaustavljanju rata u BiH.

‘‘Dodatni motiv je bio brutalna ruska agresija na Ukrajinu, koja je temeljito promijenila međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i geostratešku situaciju nakon pada Berlinskog zida. Motivi je bio i to što će se ovog četvrtka u 21:10 na prvom programu HRT-a početi prikazivati dokumentarna serija od osam epizoda ‘Diplomatska oluja‘ prema knjizi."

Prema dokumentarcu će biti napravljena i hrvatska i engleska verzija filma, što najavljuje oko travnja. Sprema se predstavljanje i za 1. srpnja, a Granić oko toga vodi pregovore s europarlamentarcem Karlom Resslerom s još nekoliko zastupnika.

"Da se povodom obilježavanja 10. obljetnice ulaska Hrvatske u EU održi i promocija engleskog izdanja knjige i filma u Europskom parlamentu‘‘.

Kada je u pitanju rusko-ukrajinski rat, istaknuo je da ima nekih sličnosti, ali i velikih razlika s Domovinskim ratom. Naglasio je da je jednako velikosrpska agresija na Hrvatsku i ruska agresija na Ukrajinu.

‘‘Hrvatska u tom trenutku kada je donijela u Hrvatskom saboru deklaraciju o suverenosti i ustavnu odluku, nije imala nikoga za podršku osim Svetog oca, Svete stolice, Aloisa Mocka i nikoga više. Europska unija i SAD i G7 snažno podržavaju politički, financijski, vojno, humanitarno i obavještajno Ukrajinu i u tome je velika razlika‘‘.

Granić podsjeća na riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina da je najveća tragedija Rusije - raspad SSSR-a i da je agresija na Ukrajinu planirana, jer se moglo naći mirno rješenje za pokrajine Lugansk i Donjeck. Tvrdi da je Putin je na temelju loših obavještajnih podataka htio blitzkriegom osvojiti Kijev, potom postaviti marionetsku vlast, nakon toga je htio cijelu Ukrajinu, a kad ni u tome nije uspio koncentrirao se na četiri ukrajinske pokrajine na jugoistoku.

"Plan je bio najprije Ukrajina, zatim Moldavija, onda vjerojatno i baltičke države te destabilizacija cijelog prostora JI Europe. Najprije tog dijela, a onda i cijele Europe. Najvažnija stvar je da se ova agresija zaustavi s konačnim ciljem da se oslobode okupirana područja Ukrajine. To je cilj cjelokupnog demokratskog svijeta i to je daleko više od bitke za Ukrajinu. Potpuno novi međunarodni poredak se stvara‘‘.

Konačni ciljevi Putina su imperijalni - ponovo stvaranje velike Rusije, dodao je Granić koji smatra da se ne može reći da smo u trećem svjetskom ratu, ali može da je srušen međunarodni svjetski poredak. Pritom je naglasio da je bilo važno opredijeliti se na pravu stranu povijesti, što je po njemu hrvatska Vlada od početka napravila - stala uz Ukrajinu. U tom kontekstu se osvrnuo na istupe predsjednika Zorana Milanovića oko rusko-ukrajinskog rata i toga da ga šef ruske diplomacije Sergej Lavrov citira i hvali u svojim govorima.

‘‘Ne bih bio sretan da mene pohvali. Demokratske države svijeta to ne prihvaćaju dobro ni ono gdje mi pripadamo, a to znači EU, SAD, G7. Nitko to dobro ne prihvaća i definitivno šteti našem ugledu. Hrvatska tu ne smije imati nikakve dileme i Vlada je izabrala pravu stranu i pravi put‘‘.

U isto vrijeme saborska oporba nije podržala sudjelovanje Hrvatske u misiji za vojnu pomoć Ukrajini EUMAM.

"To je velika povijesna pogreška onih koji su glasali protiv pružanja pomoći, a radi se o edukaciji, medicinskoj pomoći i vjerojatno razminiranju‘‘. - Nikakvo uvlačenje Hrvatske u rat? ‘‘Nikako. I to je povijesna pogreška radi nekih sitnih domaćih interesa‘‘.

Osvrnuo se Granić i na dovođenje u vezu premijera Andreja Plenkovića s aferom softver, nakon što su objavljene poruke bivše ministrice Gabrijele Žalac i bivše državne tajnice Josipe Rimac gdje se spominje ‘AP‘. Kaže da se puno ljudi poziva na premijera i da, čak i ako mu je taj projekt predstavljen, nema nikakve Plenkovićeve odgovornosti. Na pitanje treba li premijer biti ispitan, odgovorio je:

‘‘Ništa ne govori u tome da je premijeri u ičemu pogriješio. Druga stvar da je sa svim elementima premijer bio informiran pa da je nakon toga on napravio pogrešku, onda je to nešto drugo. Ali ovo da mu je predstavljen bio projekt, za to ja ne smatram da u ovom trenutku iz ovog što je izašlo van, ikakvu odgovornost ima predsjednik Vlade‘‘.

Za kraj se osvrnuo na ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu čime je, kaže, ostvaren naš san, a oko poskupljenja ističe - kad tad će sve doći na svoje.