Ususret Svjetskom danu bubrega razgovarali smo s našim vodećim nefrolozima: Kućna hemodijaliza efikasna je i uvelike olakšava život pacijentima

 "1 od 10 osoba vrlo vjerojatno ima određeni stupanj kroničnog bubrežnog oštećenja, a da nije svjesna toga. Kao i mnoge druge bolesti, u ranijim stadijima ne daje nikakvih simptoma, a kada uznapreduje onda je već najčešće kasno i onda pacijente već moramo pripremati za neku od metode nadomještanja bubrežne funkcije."

 "Bubrežni pacijenti zbog načina svog zbrinjavanja predstavljaju ugroženu skupinu koja je usko vezana uz dobru organizaciju i funkcioniranje sustava", ističe Laganović. Upravo zato iz Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju već duže zagovaraju uvođenje kućnih metoda dijalize - točnije hemodijalize. Peritonejska dijaliza već je uvedena, no s kućnom hemodijalizom bi se napravio veliki iskorak. Prednosti su, ističe Laganović - brojne.

"Mogućnost hemodijaliziranja pacijenata u svom domu, koji se onda ne moraju nigdje voziti, ne moraju ići u institucije s puno pacijenata gdje su onda izloženi infekcijama. To je jedna metoda koja bi se uz malo zalaganja svih dionika koje sam spomenuo, najviše naših regulatornih službi mogla uvesti i nastojimo objasniti i pacijentima i zainteresiranoj zajednici što to znači i koja poboljšanja bi uvođenje takve metode značila za naše pacijente."

O benefitima kućne hemodijalize razgovarali smo i voditeljem Odjela dijalize u KBC-u Split Ivom Jeličićem. Poručio da je za pacijenta ovaj oblik liječenja značajno pristupačniji, a i studije pokazuju odlične rezultate.

''Značajno je bolje preživljenje tih bolesnika za razliku od drugih modalitete dijalize. Oni prilagode dijalizu svom stilu života. Mogu normalno ići na posao. Dijalizirati se kad im odgovara, ne moraju čekati svoj termin za dijalizu u bolnici. U slučaju da nešto pojedu i popiju, onda često bolesnici često moraju čekati sutradan da bi došli i uklonili taj višak tekućine i štetnih tvari iz organizma, a ovdje zapravo oni sebi organiziraju i dan i život."

No da bi ova metoda zaživjela, potrebna je suradnja sa stručnim društvima. Društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju je i prije nekoliko dana imalo kontruktivan sastanak sa Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, poručio je predsjednik tog Društva Mario Laganović.

 "Međutim kako te metode do sada nije bilo u RH potrebno je legislativu regulirati i onda mislim da neće biti zapreka da se utroji i kućna hemodijaliza."

Kada aparati, koji su veličine kućnog računala stignu do pacijenata on ga spaja na struju i vodu, a u svijetu se ovako liječi između 5 i 10 posto ljudi. Pacijent ipak, prije toga prvo treba savladati edukaciju koju nam je pojasnio voditelj Odjela dijalize KBC-a Split Ivo Jeličić.

 "Iz iskustva kolega koji se bave tim godinama, baš sam pričao s jednim profesorom iz SAD-a, njihova edukacija člana obitelji traje 2 tjedna. Najčešće ta edukaciju traje od 3-4 tjedna, do 2-3 mjeseca ovisno o osobi."

​Ipak, kućna hemodijaliza ne bi bila moguća za sve pacijente:

 "Bolesnici koji su težeg oblika, s raznim komorbiditetima koji zahtijevaju intenzivniju liječničku skrb i nadzor i dalje bi morao ići u centre za hemodijalizu, ali veliki broj bolesnika bi mogao ići na kućnu dijalizu."

Za kraj, Jeličićev kolega s Merkura, profesor doktor Laganović našim je slušateljima spomenuo i čega bi se svi u ranije spomenutim ugroženim skupinama trebali pridržavati:

 "Regulirajte prekomjernu tjelesnu težinu, izbjegavajte alkohol, cigatere. Kontrolirajte svoje vrijednosti krvnog tlaka, ponekad odredite šećer u krvi. Budite fizički aktivni. Ništa specijalno i posebno, samo obične mjere zdravog života."