Novotny za MS: Vladine mjere trebale su biti preciznije, usmjerene na one kojima pomoć zaista treba

1. travnja na snagu stupa novi paket Vladinih mjera. Svojevrsni je to deja-vu, jer prošlog 1. travnja - nikome nije bilo do šale. Tada su usprkos mjerama poskupjeli i plin i struja, no ovog puta toga - neće biti. "Mjere su sveobuhvatne", tvrdi premijer Andrej Plenković, no ekonomski analitičar Damir Novotny pita se - jesu li mjere uopće bile potrebne?

"Vladine politike intervencije bi trebale biti kratke, brze, snažne onda kada padaju ekonomske aktivnosti. Međutim - mi nemamo pad ekonomskih aktivnosti. Upravo suprotno - prošle i pretprošle godine je zabilježen snažan rast, onda se postavlja pitanje zašto uopće treba intervenirati na tržište, zašto treba dolijevati ulje na vatru potrošnje, zašto se to uopće treba raditi?"

U vrijeme inflacije Vladi cvjetaju ruže, a proračun se puni brže neko ikada.

"PDV kao glavni izvor prihoda na višu razinu cijena donosi više prihoda. Sada Vlada to pokušava vratiti horizontalnim mjerama, umjesto da se bavi socijalnim politikama, vrlo usmjereno, vrlo usko. Umjesto da se pomaže samo onima kojima treba pomoći, Vlada pomaže svima."

"Tu se pogriješilo jer mjere nisu bile dovoljno ciljane, a za to je kriv nedostatak imovinskog i dohodovnog cenzusa u Hrvatskoj", nastavlja Novotny.

"Danas imamo situaciju da nominalno neki umirovljenici imaju vrlo niske mirovine, a imaju vrlo visoku imovinu koju rentiraju i to nije rijedak slučaj pogotovo u jadranskoj Hrvatskoj gdje imate niske razine dohodaka vidljivih financijskih dohodaka, ali imate velike dohotke koje ne vidimo, koji nisu u statistikama - to je dohodak od rentiranja imovine."

Vlada je odlučila da cijena 8 artikala poput brašna, ulja, mesa itd., i dalje ostaje zamrznuta. Naš sugovornik ističe da je Vlada jedina u Europi odabrala put intervencije u tržišne odnose, što nitko drugi u Europi nije dugoročno radio. Ocjenjuje tu mjeru promašenom.

"Vlada bi se trebala ipak malo više obratiti ekonomistima ili istraživačkim institutima koji bi istražili je li Vladino spuštanje PDV-a na jedan artikl efikasno. Nije, ali kad se stopa PDV-a podiže - to se odmah prelije na cijene."

"Jedan od razloga visokih cijena hrane leži u našim proizvodnim kapacitetima, stoga je teško dirigirati cijenama", započeo je Novotny.

"Iako Hrvatska ima sve preduvjete za proizvodnju hrane - nema dovoljno hrane. I tada morate uvoziti i naravno da su tu cijene više. Ne treba biti ekonomist za to, to zdrav razum kaže."

Ipak, unatoč svim problemima - Hrvati, kaže Novotny - imaju novca.

"Sad oni skeptičniji i nostalgični prema nekim vremenima prije tranzicije bi rekli da je ta silna štednja raspoređena kod uskog kruga građana. To jednostavno nije točno. Veliki krug građana ima male do srednjih štednih uloga. Od 10 do 30 tisuća eura. I onda se postavlja pitanje zašto takvim građanima pomagati - treba pomoći onima kojima zaista treba pomoć."

Ista je stvar i sa zamrzavanjem cijena goriva. "To ponovno pogoduje bogatima", započinje ekonomski analitičar. No, upitali smo ga što bi napravio da u svojim rukama ima ključeve državnih financija.

"Prije svega bi trebalo rasteretiti porezni dohodak kućanstava. U ovom trenutku kućanstva, bilo da je riječ o kućanstvu s više ili manje članova, su jako porezno opterećena - i PDV-om i porezom na dohodak. To se mora rasteretiti. Ja zapravo zamjeram Vladi što se nije odmah krenula u nastavak rasterećenja dohodaka kućanstava."

​Turistička sezona je pred vratima, milijuni turista ponovno će napuniti i proračun i džepove iznajmljivača, ili i čitav uslužni sektor, što zasigurno neće spustiti visoke cijene na tržištu. Kada možemo očekivati da se ova inflacija i cijene ispušu?

"Ja nisam tako optimističan po pitanju inflacije. Ovo razdoblje bez inflacije u protekla dva desetljeća neće se vjerojatno ponoviti."

Europska središnja banka jučer je ponovno podigla kamatne stope u borbi s inflacijom, ali Novotny ne očekuje da će to smiriti stvari.

"Odnosno neće spustiti stopu inflacije na ono što cilja ECB, na dva posto, ja mislim da to neće više ostvariti. Ili će podići taj cilj na četiri posto ili će političari morati odustati od uloge središnjih banaka da budu četvrta vlast. To jednostavno neće biti moguće."

Za kraj, spomenuli smo i probleme u bankarskom sektoru. Propale su dvije banke na tlu SAD-a, no veću uzbunu podigli su problemi švicarske banke Credit Suisse. Naš sugovornik objasnio je da je ta banka jednostavno prevelika da bi propala.

"Ali sada se radi restrukturiranje te banke. Jedan dio imovine će se morati prodati, dioničari su zamoljeni da dodaju kapitala, oni nisu htjeli pa će jedan dio kapitala dodati švicarska nacionalna banka, privatno dioničarsko društvo, koje ima javnu ovlast središnje banke. Emitirali su 50 milijardi švicarskih franaka da bi dokapitalizirali tu banku i osigurali tu likvidnost, ali je uvjet da se banka restrukturira, da očisti portfelj - što ona nije činila. Čini se da je tu bilo nekih sumnjivih transakcija, pranja novca."

Trebaju li se zabrinuti naši građani?

"To se neće preliti na ostale bankarske institucije, a hrvatske banke, odnosno banke koje posluju u Hrvatskoj su izrazito dobro kapitalizirane."