Božić za MS: Hrvati ne peru zube, godišnje se proda jedna četkica po osobi

Već uobičajeno pranje zuba i krvarenje desni može ukazati na prve zdravstvene probleme i bolest usne šupljine. Često samo odmahnemo rukom, a vlada i pogrešno mišljenje da je parodontitis bolest koja zahvaća starije osobe. No, predsjednik Europske federacije za parodontologiju Darko Božić kaže - najčešće obolijevaju osobe u ranim četrdesetim godinama, a kada dođu stomatologu - bolest je već uznapredovala. No, kako bolest nastaje?

"Imate plak, to jest nakupine bakterija, ne perete, i s vremenom dobijete parodontitis. Svaki parodontitis počinje iz gingivitisa. To je ono što zapravo zovemo upala zubnog mesa da laički pojednostavimo ljudima. Kada im počne krvariti zubno meso u pravilu prvo imate gingivitis, i ako taj gingivitis ne liječite i godinama ostaje tako neadekvatno liječen, onda s vremenom ta bolest pređe u parodontitis."A za sve je kriva - loša higijena.

Podaci o našoj brizi o usnoj šupljini i zubima - doista zabrinjavaju.

"Recimo u hrvatskoj populaciji godišnje se proda jedna četkica po osobi. To je malo smiješno, ako znamo da četkicu treba 3-4 puta godišnje promijeniti. Imamo i neke podatke da Hrvati ne peru svaki dan zube, tako da smo mi već u startu u nekom lošem dijelu."

Ipak, mnogi smatraju da kvalitetno održavaju svoju dentalnu higijenu, no zapravo griješe. Upitali smo ga za savjet kako pravilno oprati zube?

"Mnogi kažu znate ja perem 5-6 puta dnevno. Vi pogledate usta i vidite indeks plaka je 80 posto. I sad se postavlja pitanje što ta osoba radi ako pere 5-6 puta dnevno. Vrlo jednostavno - treba prati dva puta dnevno po dvije minute. Ali onda doista zube treba očetkati, a ne samo probrljati po ustima. Tamo gdje su prostori među zubima uski treba uzeti zubni konac i očistiti ostatke hrane i plaka koji se nakupio."

Razlog lošeg održavanja usne šupljine je i taj što 99 posto pacijenata nikada nije dobilo upute o oralnoj higijeni što se mora promijeniti, napominje Božić.

"Kada bi se to uspjelo - ja vam garantiram da bi se značajno reducirala bolest. Prevencija je najjeftinija, to svi znaju, ali ju je najteže provesti."

Smatra da bi se ovim problemom trebalo baviti i Ministarstvo zdravstva. Poručuje da je vrijeme da se održi sastanak i napravi strateški plan.

"Ali mora biti volje jer mi previše novca trošimo na kurativu, a mislim da je četkica i pasta jeftinija nego sati i sati na stolcu."No kao što znamo na temelju nekih drugih preventivnih pregleda u našem zdravstvenom sustavu - ljudi na pregled često odlaze tek kada do problema dođe. Zabrinjava podatak da prosječan 12-godišnjak ima čak četiri pokvarena ili izvađena zuba. Božić stoga ističe - ključna je edukacija i to još od najmanjih uzrasta.

"Tu bi trebalo početi jer jednom kad vi već imate razvijen parodontitis ne preostaje vam ništa drugo nego raditi terapiju. Ali trebalo bi možda ponovno početi kroz te vrtiće i osnovne škole razviti svijest o važnosti oralnog zdravlja i oralne higijene. To je najbolji način. Prerezat i krenuti ispočetka. I za buduće generacije jer mi ćemo otići za 15-20 godina. Ali vi i vaša djeca - oni će doći poslije nas. Zbog njih treba ponovno graditi sistem preventivnih pregleda."Ipak, kada do bolesti već dođe, pojasnio je kako teče sam proces liječenja koji je u godinama za nama - znatno napredovao.

Božić kaže: "Terapija je dugotrajna i cjeloživotna, a postoje četiri faze liječenja".

"U fazi jedan radimo motivaciju pacijenta, upute o oralnoj higijeni. Faza dva je nekirurška terapija gdje vi pacijentu temeljito počistite sve naslage plaka i kamenca i ispod zubnog mesa ono što se ne vidi, tamo gdje su aktivni džepovi, gdje su te bakterije na površini korijena i vi ih ne vidite, ali ih možete taktilno osjetiti kada čistite te naslage."

Potom se nakon 6 do 8 tjedana pauze obavlja kontrola te odlučuje koji su daljnji postupci. Božić ističe i pozitivne brojke:

"50 posto pacijenata koji uđu u terapiju nikad ne izgubi nijedan zub. Tu bolest nije toliko teško staviti pod kontrolu."

Profesor Božić je početkom travnja postao predsjednik Europske federacije za parodontologiju. Iznimna je to čast za Hrvatsku, ali i odgovornost, započinje Božić.

"Ono što je bitno je da mi sva saznanja iz EFP-a koristimo ovdje u Hrvatskoj i to je na boljitak naših pacijenata i na međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske."

Za kraj je poručio da Hrvatska ne odskače od ostatka Europe po pitanju učestalosti parodontitisa, ali i da čak 25 do 30 posto mladih ima naznake ove bolesti koju je najvažnije - na vrijeme liječiti.