Stručnjakinje iz HZJZ-a za MS otkrile koliko štete umjetna sladila, a koliko grijani duhanski proizvodi

"Znači oni će reći pod kojim uvjetima i u kojim dnevnim unosima može taj aspartam uzrokovati potencijalnu bolest, a u ovom slučaju se priča o karcinomu. Oni će dati svoje mišljenje koje nije pravno obavezujuće nego će u principu pokrenuti sva regulatorna tijela da se zamisle i da počnu radit na toj temi."

Objašnjava da je u EU, time i u Hrvatskoj aspartam dozvoljen u namrinicama od pića, kolača, žvakaćih guma, pripravaka od voća i povrća, sladoleda i da je propisano u kojoj količini u određenom proizvodu smije biti zastupljen.

"Europska agencija za sigurnost hrane je 2013. pripremila procjenu rizika. Ovoga trenutka rade procjenu rizika za soli acesulfama i ukoliko oni primijete da je došlo do nekih promjena od 2013. oni će tu reagirati. U tom slučaju, ako će se pokazati da bi se trebalo ići na smanjenje dozvoljenih količina aspartama u određenim proizvodima onda će Europska komisija pokrenuti postupak i na razini EU će donijeti novi propis koji će onda odrediti te količine aspartama."

Riječ je o sladilu koje je 80-ih godina dopušteno, a nema kalorijsku vrijednost, stoga ga najčešće koriste primjerice oboljeli od dijabetesa koji vole slatko.

"Za opće pučanstvo bi bilo dobro reći. Da bi vi imali štetan učinak od ovog aspartama, znači da bi osoba tjelesne mase od 60 kilograma trebala dnevno popiti između 12-30 limenki gaziranog pića da bi imali štetan utjecaj."

Zanimalo nas je zašto se baš sad istražuju učinci aspartama. Kreković ističe da se uvijek ide mišlju da sve što je umjetno nije dobro, da je u Francuskoj objavljena ranije jedna studija koja ukazuje na to da bi se nešto s tim umjetnim sladilom moglo događati i onda je Svjetska zdravstvena organizacija preko savjetodavnog tijela odredila da će u razdoblju od četiri godine raditi procjenu. Na pitanje imamo li razloga za brigu, odgovorila je:

"Ja mislim da ne. Vidjet ćemo što će se 14. srpnja vidjeti u tom izvješću. S druge strane, Europska komisija i Europska agencija za sigurnost hrane prati sve te teme."

Dok čekamo mišljenje o aspartamu, u Hrvastkoj se spremaju izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda prema kojima će se grijani duhanski proizvodi izjednačiti s klasičnim cigaretama i e-cigaretama.

"Najveća promjena će biti kod grijanog duhana - da imaju definiciju, primjenjivat će se obilježja kako se trebaju obilježavati i zabranjena će biti uporaba i konzumiranja tih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima. E-cigarete se tretiraju kao normalne tradicionalne cigarete koje znamo od prije. Zabranjena je uporaba u zatvorenim javnim prostorima, zabranjeno je reklamiranje i zabranjena je prodaja mlađima od 18 godina."

Upitali smo Mayer jesu li e-cigarete ili grijani duhanski proizvodi manje štetni od tradicionalne cigarete. ''Ako gledamo stavove Svjetske zdravstvene organizacije ne postoji pojam manje štetnosti'', istaknula je i objasnila da sve ovisi s kojeg stajališta gledamo.

"Ako 50-godišnjak koji 20 godina konzumira dvije do tri kutije cigareta dnevno prijeđe samo na e-cigarete ili samo na grijani duhan možemo reći za njega da je manje štetan proizvod ukoliko ne kombinira jednim i drugim. Druga stvar je što imamo novu ovisnost, to možemo reći da je manje zlo, ali nikako ne možemo reći da ti proizvodi nisu štetni. Oni su itekako štetni."

Iako za razliku od običnih cigareta nemaju nuspojavu gorenja, to ne znači da su e-cigarete ili grijani duhanski proizvodi bezopasni.

"Znači vi samo kad vidite listu spojeva i što je u e-tekućinama, što se sve može staviti u e-tekućine da ne kažem da se e-tekućine miješaju. Imate ampule zatvorenog i otvorenog tipa. Opasno je zbog djece i mladih, ako mladi čovjek čuje poruku to je manje štetno normalno da će prije posegnuti za tim proizvodima."

Upozorila je i da arome te proizvode čine privlačnima pa je zato prijedlog da se one zabrane u grijanim duhanskim proizvodima. Što se tiče smjera razmišljanja o licenciranju e-cigareta kao medicinskih proizvoda za pušače kao prvi korak u odvikavanju od pušenja, Mayer ističe da za sad nemaju dovoljno istraživanja, no nabrojala je neke od izravnih posljedica njihovih konzumiranja.

Za kraj je istaknula da je oko 9.000 smrti godišnje u Hrvatskoj povezano s uporabom duhana.