Fuchs za MS: Mogu razumjeti učitelje, ali ne i roditelje koji se protive cjelodnevnoj nastavi

''U Draganiću nije bilo previše ljudi, a u Novom Marofu je bilo nešto više samo po sebi jer je škola jako velika. Sva djeca su došla u školu, samo se u Draganiću ispisalo troje učenika koji su očito iz jedne obitelji, a u Osijeku u velikoj školi gdje smo bili, dapače su se upisivala djeca iz drugih škola jer roditelji upravo žele da djeca idu na cjelodnevnu nastavu''.

Tvrdi da su neki zlorabili cijelu ideju pričama da će djeca po cijeli dan biti u školi, dok je primarno cilj da se djeci olakša obrazovanje, da roditelji s njima ne trebaju raditi doma ili da plaćaju instrukcije.

"Teško je razumjeti tu reakciju roditelja. Mogu razumjeti reakciju eventualno zaposlenika škole, odnosno učitelja i učiteljica kojima se ipak donekle mijenja nekakav uhodan i ujednačen dnevni radni ritam jer u ovom slučaju moraju ostati nešto dulje u školi i mijenjate i nekakav stil života. Iako nam je svima 8 sati radno vrijeme više ili manje. Upravo zbog tih razloga smo mi išli i na dodatno povećanje plaća''.

''Sad kad je počela nastava, mnogi mijenjaju mišljenje pa i žale što se nisu prijavili za sudjelovanje'', tvrdi ministar. Budući da je najavio da bi 2027. godine sve škole trebale krenuti s jednosmjenskom nastavom, na pitanje je li to preambiciozan plan ili je realno ostvarivo, odgovara:

"Mislim da je to realno ostvarivo i nadam se da će građevinska operativa u Hrvatskoj realizirati sve projekte. To je negdje oko tisuću školskih objekata. Negdje su veliki poput izgradnje potpuno novih škola, a negdje su to ipak samo adaptacije i nadogradnje''.

Jučerašnji dan roditelji učenika područne škole u Podcrkavlju prosvjedovali su zbog toga što im djeca moraju ići u matičnu školu u Podvinju dok se ne riješi krov u područnoj školi i to samo u drugu smjenu. Prijetili su da neće slati djecu u školu ako im se ne udovolji zahtjevu da se na tjednoj bazi smjene mijenjaju, što je na koncu Školski odbor i usvojio. Ministar na tu situaciju kaže:

"Zašto su oni to tako odlučili? Ovo je najlogičnija varijanta. Ako nekoga primaš, a vjerojatno zahvat neće trajati duže od nekoliko tjedana, trebalo je izaći odmah u susret i posložiti tu varijantu jedan tjedan jedna skupina djece, drugi tjedan druga skupina. Ali riješili su oni to sami. Mi nismo morali reagirati. Šteta što je moralo doći do toga da sam osnivač nije imao odmah u startu toliko sluha''.

Osvrnuo se Fuchs i na to što iz godine u godinu imamo manje učenika pa smo od prošle godine 'izgubili' oko tisuću prvašića. Ističe da se ozbiljno treba pozabaviti demografskim mjerama i to ne samo u njegovu resoru.

"To što mene brine, mislim da brine svakoga u Hrvatskoj i trebalo bi brinuti. Mi bilježimo svake godine pad broja upisa u prve razrede, pad broja učenika u srednjim školama i konačno pad broja studenata koji upisuju fakultete. Oko 14 tisuća upisnih mjeseca ove godine ostaje prazno. Prema tome kapaciteti su ogromni, sveučilišta i dalje izvode programe kako su ih izvodili i time će se trebati nešto ozbiljno pozabaviti. Mi imamo čitav niz veleučilišta koja ove godine teško da će upisati 10 studenata i to je kritična situacija''.

Dok se cijela zemlja bori protiv inflacije, obrazovni sustav se bori protiv inflacije odlikaša. Kao jedan od načina borbe su uvedeni nacionalni ispiti koji su kolokvijalno nazvani 'mala matura', ali ni ove godine neće biti uvjet za upise u srednje škole. Fuchs tvrdi da se tu izašlo u susret brojnim prigovorima da su učenici premladi da im se nabija toliki pritisak i stres, a sad kad nema ocjenjivanja opet je problem jer tvrde da nemaju smisla.

"Roditelji bi trebali to gledati. Nismo vam dali ocjene, a ako vam je stalo do znanja vašeg djeteta, onda pogledajte u e-Matici jesu li oni riješili 20, 30, 50 ili 100 posto. Ovo je još faza poliranja čitavog sustava - hoće li se on primjenjivati svake godine u svim školama iz svih predmeta ili će biti nešto modificiran. On se relativno brzo može pretvoriti u nešto što bi kasnije moglo poslužiti za upise, ali sljedeće godine to ne kanimo uvesti''.

Za kraj je komentirao i najave iz Sindikata Preporod o mogućim sindikalnim akcijama jer zaposlenici u prosvjeti i dalje zaostaju u plaćama, a kao opciju navode i referendum o Zakonu o plaćama.

"Očekujem li probleme? Tako dugo dok postoji mogućnost i šansa za razgovor, ja vjerujem u razgovor i dogovor. Zakon o plaćama treba ići u drugo čitanje i u prvom redu bi trebao riješiti razlike u plaćama istog ranga zaposlenika za iste kategorije poslova''.