Bodor za MS: Velik broj Hrvata ovisan je o kocki, pozivam sve sa problemima da se jave na liječenje!

Nakon pandemije koronavirusa i lockdowna, broj kockara u Hrvatskoj drastično je porastao. Razlog je poglavito u sve većoj prisutnosti online casina. Grupe pacijenata sve su veće, no koliko je u Hrvatskoj ovisnika o ovoj rastućoj ovisnosti?

"Obično je taj broj negdje od 40 do 50 tisuća ljudi koji su razvili ovisnost o kockanju. Kao i svaka druga ovisnost, to nije samo njihov problem. Otprilike šestero ljudi u njihovoj okolini je pogođeno njihovom bolešću. Kada to pomnožimo, to je negdje oko 240 tisuća ljudi koji su izravno ili neizravno pogođeni s problemom kockanja u Hrvatskoj. To je strašno veliki broj."

"Riječ je o unesrećenim obiteljima koji su najčešće egzistencijalno ugrožene", ističe Bodor. Dvadeset posto ljudi u Hrvatskoj kocka stoga smo ga upitali kako prepoznati ovisnost?

"Jako je bitna ta kontrola. Kontrola nad vremenom i novcem. Ako vi učestalo imate obrazac po kojem kockate i gubite više nego što ste planirali. Ako se zbog kockanja zadužujete, ako kockanjem idete rješavati dugove koji su nastali kockanjem i ono što je jako važno ako zbog kockanja osjećate posljedice u svojoj svakodnevnici, u obitelji, na poslu, u emocionalnom odnosu, na studiju, školi itd. Ako unatoč tim posljedicama nastavite kockati u najmanju ruku vaše je kockanje problematično."

Oni često samostalno pokušavaju prestati, ali je to najčešće neuspješno. U današnjem modernom vremenu, ljudi su najviše ovisni o:

"O sportskoj kladionici, aparatima, online casinu i ruletu. To su četiri kategorije koje imaju najveći ovisnički potencijal. Zapravo imaju najveći potencijal da vas uvuku u obrazac kockanja u kojem jako brzo možete razviti štetne psihosocijalne posljedice."

Spomenuti online casino, čija je upotreba buknula u vrijeme pandemije koronavirusa - sve je veći problem u Dnevnoj bolnici Sveti Ivan. Mladi su na svakom koraku izloženi marketingu, točnije reklamama, kladionice i casina su na svakom koraku, a upravo u maloljetničkim godinama kreću prvi problemi:

"Gotovo 13 posto maloljetnika ima psihosocijalnih problema vezanih uz kockanje. Tu smo lošiji od dosta zemalja u EU. Jako puno naših pacijenata je prvi kontakt s igrama na sreću imalo kada su bili maloljetni. Dob je jako važna. Osobito dob adolescencije. Što je ranija dob, veći je rizik da se ovisnost razvije kasnije u životu."

"Stoga kockanje maloljetnicima ne bi trebalo biti zabranjeno, već onemogućeno", ističe doktor.

"Izloženost kockanju kod nas u Hrvatskoj je jako velika. Naše tržište se jako otvorilo u odnosu na igre na sreću i još uvijek nažalost ne postoji takva percepcija i od, recimo, zakonodavca, od države da se igranje igara na sreću počne doživljavati ne samo kao industrija koja ima nekakav ekonomski, gospodarski, pravni utjecaj i naravno, kao industrija zabave što ona primarno isto tako je nego i kao produkt koji ima jedan javno-zdravstveni rizik. Kao što imaju recimo, duhan i alkohol."

"Jer nije normalno da mi kockanje shvaćamo normalnim", poručuje Bodor. Država bi morala restriktivnije nadzirati sve procese jer nam je potrebno regulirano i balansirano tržište.

​Upitali smo ga kako izgleda "skidanje" s ove ovisnosti. On je već godinama voditelj Dnevne bolnice pa nam je otkrio kako izgleda cijeli proces. Prvi kontakt ostvari najčešće ili osoba koja je u problemu ili član obitelji:

"Okosnica rada je grupna psihoterapija gdje mi imamo jedan dio da naši pacijenti na iskustvima drugih pacijenata uče se i pokušavaju prestati kockat. Drugi dio je nešto što se zove psiho edukacija i ciljano strukturirane grupe gdje zajedno sa njima profesorice prolaze teme koje su relevantne i važne za njihov oporavak, kako da se nose sa žudnjom, koje su rizične situacije itd. Ono što je jako važno jest da inzistiramo na obiteljskom pristupu."

Pacijenti su u tjednu na otprilike desetak grupa, a nakon završetka dnevne bolnice ide razdoblje praćenja što je isto izrazito važno jer:

"Radi se o kroničnoj recidivirajućoj bolesti. To znači da je važno i da nakon liječenja u dnevnoj bolnici ostanu u kontaktu sa sustavom, to im uvijek naglašavamo da ne napuštaju sustav, da ne nestaju."

Sve traje otprilike 3 mjeseca, a po potrebi i dulje, no velik broj ljudi se ne prijavljuje na liječenje:

"Manje od 10 posto ovisnika o kockanju potraži stručnu pomoć. Jako velik broj ljudi se ne javi nigdje jer ne vjeruju da im se može pomoći ili misle da mogu to sami rješavati."

"A liječenje je sigurno i učinkovito", ističe Bodor. Nade uvijek ima koliko god pacijenti ili ovisnici bili zabrinuti. Koliko je liječenje uspješno?

"Liječenje itekako ima smisla. Što se tiče koliko je to dugotrajno - taj dio ovisi o njima. Morate ostati u sustavu, morate se javljati. Imamo one koji ne kockaju godinama, imamo one koji su nakon nekoliko godina ušli u recidiv. Bolest nije prestala danom izlaska iz dnevne bolnice."

Prosjek godina pacijenata je 32, a neki ljudi su zbog svojih osobina ili zanimanja u većem riziku od razvijanja ovisnosti. "Kada govorimo o dugu, pacijenti u prosjeku duguju oko 30 tisuća eura", ističe Bodor. Velik je problem i lakoća zaduživanja putem interneta u što bi država također trebala reagirati.Za kraj, uputio je ohrabrujuću poruku svima koji imaju poteškoće:

"Svi koji ste u problemu - napravite taj prvi korak. Nazovite, javite se na broj 01 3430 101. Nema čekanja, kroz par dana ćete doći na red i obaviti razgovor. Uključit ćemo vas u grupu, liječenje je sigurno, učinkovito, pomoći i nade ima. Ako vam ne ide samima, potražite pomoć i javite se."