Maglić iz HUP ICT-ja za MS: Nalazimo se u digitalnoj revoluciji, to nije prilazni projekt

Četvrto izdanje Digitalne (R)evolucije održat će s 28. studenoga u zagrebačkom Mozaik event centru, a programskog direktora konferencije upitali smo koji je njen cilj. Prije svega, kaže nam Maglić, u HUP ICT-ju su, gledajući rezultate napretka hrvatskog gospodarstva kroz pokazatelje digitalne spremnosti pojedinih država u EU, primijetili potrebu da hrvatsko gospodarstvo shvati da se nalazimo u digitalnoj revoluciji.

''Ono što nam je bio glavni motiv je da veći dio hrvatskih poduzetnika i kompanija, menadžera i ljudi koji su odgovorni i donose odluke shvate da se bitno mijenjaju i poslovni procesi i načini proizvodnje, načini komunikacije i da tehnologija ulazi u sve pore i života i poslovanja. Time želimo postići da hrvatske kompanije budu konkurentnije, brže, učinkovitije i produktivnije. To sve ide jednog s drugim''.

Od nekoliko poruka koje na konferenciji žele poslati, ključna je:

''To nije projekt koji će trajati godinu ili dvije. Ovo je nepovratno i kontinuirana promjena i praćenje onoga što donose tehnologije u poslovanju i svake godine imaju novu agendu. Bavili su se big datom, sad se bave umjetnom inteligencijom i ovim što čujete u zadnje vrijeme oko AI-ja i kako će mijenjati okruženje oko nas. I sve to utječe na svaku industriju''.

U hrvatskoj srednje i male kompanije dosta zaostaju u korištenju tehnologija, iako Maglić kaže da su se stvari malo popravile.

''Brzina promjena i prihvaćanja tehnologija u većini hrvatski kompanija još nije dovoljno visoka i dovoljno brza. Promjene postoje i vidimo da su pozitivne, da ljudi razumiju što se događa, ali ih želimo potaknuti kroz primjere koje ćemo pokazati i kroz ono što im ponavljamo da se jednostavno mora biti brži. Neki od njih imaju  fenomen čekanja da prođe, kao to je sad nekakva moda pa ako dovoljno pričekamo proći će nas. Ima i takvih stvari, ali ono što je glavni problem je kako razlikovati jedno i drugo - nešto što je neminovnost u što morate ulaziti i nešto što je možda bolje malo pričekati i ne jako ulagati''.

Ljudi pretežno iskazuju otpor prema nečem novom i nepoznatom, što je slučaj u s tehnologijom. Stoga HUP ICT ovom konferencijom upravo pokušava to - otkloniti strah kroz primjere dobre prakse u hrvatskim poduzećima.

"Znamo da to velike svjetske kompanije rade, željeli smo kroz primjere pokazati - evo to rade i naši susjedi. Tako da ćemo i ovaj puta na konferenciji imati nekih 8-9 primjera iz različitih industrija iz zdravstva, iz proizvodnje, proizvodnje parketa... Želimo da ti ljudi vide i da se zapitaju kako će moja industrija izgledati za dvije, tri, pet ili 10 godina? Kako će moji klijenti sutra kupovati i naručivati moje usluge i proizvode? Na potpuno druge načine i kroz druge kanale. Možda će to raditi neki digitalni naručioci, neki strojevi. I to je ono što želimo da vide i prepoznaju''.

''Digitalizacija nije ključ za otpornost gospodarstva, nego nužnost'', rekao nam je član Izvršnog odbora HUP ICT-ja i potom odgovorio na pitanje trebamo li se bojati umjetne inteligencije i donosi li nam njen razvoj više prednosti ili nedostataka.

"Ima više prednosti nego nedostataka. Treba li se bojati? Treba. Postoje zone koje ne razumijemo dovoljno i ne znamo i to je ono gdje bih volio da se napravi neki pokušaj regulative. Dakle to su stvari koje ne znamo i posebice me brinu mehanizmi samoučenja tih strojeva koje onda puštamo da rade sami, da smišljaju rješenja. Ono što je s druge strane pozitivno su fascinantne mogućnosti i ono što je glavno što jesti poruka i naša kroz konferenciju da želimo ljudima reći - morate se igrati tim tehnologijama, isprobavati ih i vidjeti i prepoznati što je pravi benefit''.

A kako Hrvatska stoji na području digitalizacije javnih servisa?

"Ja tu vidim ozbiljnih pomaka i kvalitetnih projekata, međutim tu je još veći problem, nego u ovom dijelu gospodarstva - u dinamici. Tu se očekuju brži pomaci. Mi se volimo hvaliti kako imam jako puno servisa na e-Građani, što je odlično, ali ono što bih ja volio vidjeti kao korisnik, građanin i gospodarstvenik da se jedan ogroman dio procesa iz servisa događa, da to kažem u backofficeu''.

Za kraj nam je otkrio i kakvo je stanje u ICT-ju u Hrvatskoj što se tiče plaća i pronalaska radne snage.

''Kad gledamo to u relativnim odnosima u usporedbi s ostatkom svijeta, onda nismo baš toliko dobri, ali je situacija u ICT-u još uvijek bolja nego u velikom broju drugim industrijama. Da će faliti kadrova, falit će iako je trenutno stanje gdje se ta velika svjetska kriza, pogotovo iz sjeverne Amerike, prelijeva polako i na Europu i kod nas i sad imate jedan dio ICT stručnjaka koji u ovom trenutku i nemaju posao i traže. Tako da se osjeti ta jedna kriza o kojoj govorimo zadnjih par mjeseci. Ja sam duboko uvjeren da će ona doći opet na drugu stranu kad će faliti kadrova, jer će sigurno faliti kadrova u ovom dijelu''.