Menu

Špika iz Umirovljenici zajedno za MS: Vlada bježi od pravog problema - malih mirovina

ZAGREB - Kako umirovljenici žive u Hrvatskoj? Kako ih odmaknuti od ruba siromaštva? Ide li Vlada u dobrom smjeru? U Intervjuu tjedna Media servisa potražili smo odgovore na ova pitanja od koordinatora platforme Umirovljenici zajedno Milivoja Špika koji nam je odgovorio i za kad spremaju referendum, ako Vlada ne prihvati njihov plan za povećanje mirovina. Sa Špikom je razgovarala Andrea Marić.
Dok od vladajućih struktura stalno slušamo koliko rastu mirovine, koliko će još rasti i često ih slušamo kako se razbacuju brojkama, Špika ističe da u Hrvatskoj ne možemo pričati o tome kako umirovljenici žive, nego kako preživljavaju.

''Ako ćete uzeti Vladinu statistiku, onda je prosječna mirovina u prosječnoj plaći negdje oko 46-47 posto, a ako ćete uzeti realnu statistiku koja je posljedica onoga što je bilo prije desetak godina kad su se uzimali svi ti podaci, onda je to negdje oko 39 do 42 posto. I opet nominalno kad kažete koliko je to, iz Vlade će reći da je 500 eura, a ovi drugi daje to negdje oko 450 eura. Na kraju od te statistike mi koristi nemamo i dalje imamo činjenicu da otprilike ne oko 750 tisuća umirovljenika ima mirovinu koja je ispod ili tu negdje oko linije siromaštva i to je taj poražavajući podatak za sve nas''.

​Umirovljenici slove kao najveći dobitnici državnog proračuna za iduću godinu - dobivaju 1,1 milijardu eura više, na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe najavljeno je 85-postotno usklađivanje mirovina i uvođenje trajnog dodatka na mirovine prema mirovinskom stažu. Na pitanje ide li Vlada u dobrom smjeru Špika odgovara:

''Ne. Dakle to je samo jedno od niza obećanja koje imamo priliku slušati i gledati na prezentacijama, bilo da se radi o Vladi ili o Nacionalnom vijeću koje svako malo ispali neki od tih prijedloga. Pa ćemo jedan dan pričati o božićnicama, drugi dan ćemo pričati o uskrsnicama, treći o 13. mirovini pa onda nećemo usklađivati 70:30, nego 85:15 i svi ti prijedlozi se predstavljaju javnosti kao neko spasonosno rješenje. Međutim to ne rješava ništa, već se bježi od onog pravog istinskog problema, a to je mala mirovina''.

Tvrdi da je ovo samo vatrogasna mjera i odmicanje od rješenja - povećavanje mirovina svima. Ponovio je i koji je njihov plan koji počiva na novom izračunu mirovina za sve umirovljenike.

''Na bazi 75 do 80 posto prosječne plaće u 10 najboljih godina. Zaštitni AV, odnosno aktualna vrijednost mirovine po svakoj godine radnog staža. On je sada po našem prijedlogu 18,5 eura, a iza nove godine kada budu usklađenja, vjerojatno će biti 20 eura. To bi značilo prevedeno da svi oni koji idu u mirovinu s punim radnim stažom, odnosno sa 60 i 65 godina starosne dobi ne mogu imati mirovne manje od neki 750 eura. Treći dio ovoga paketa je ukidanje penalizacije sa navršenih 65 godina života svima''.

Tvrdi da se ne radi o megalomanskom prijedlog i da bi za realizaciju trebalo oko 1,5 milijarde eura. Kaže, da Umirovljenici zajedno nude alternativu onome što nude HSU, Sindikat i Matica umirovljenika, a to je svaki mjesec viša mirovina za 200 eura. A imaju razrađen plan što i kako dalje ako Vlada ne prihvati njihove prijedloge.

''Kad se raspusti ovaj saziv Sabora i kad se raspišu izbori, mi ćemo tijekom izborne kampanje organizirati prikupljanje potpisa za referendum. Ako kod Vlade ne bude dovoljno senzibiliteta i empatije prema najugroženijoj skupini u Hrvatskoj, mi ćemo krenuti onda u prikupljanje potpisa, a budite sigurni da s obzirom na podršku koja nam konstantno raste, može biti samo pitanje hoće li broj potpisa biti bliže pola milijuna ili punom milijunu''.

Od iduće godine raste nacionalna naknada za starije osobe na 150 eura, što Šipka podržava, ali kaže nije to prioritet jer obuhvaća jako mali broj ljudi.

''Kad kažemo koliko je to dobar potez ili nije, ne možemo zanemariti činjenicu da se u ovom slučaju radi projicirani prijedlog za nekih maksimalno 20 tisuća ljudi od kojih je do sada to pravo konzumiralo nekih 6 tisuća do 7 tisuća ljudi. Svaki čovjek je bitan, svaki je čovjek važan, no mi u Umirovljenicima zajedno ipak mislimo da za prioritet treba biti rješenje za 500, 600, 700 ili 800 tisuća ljudi, a tek onda idemo u onaj dio manjih skupina''.

Špika ističe da u Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europe radi znatno manje umirovljenika, ali da su i razlozi zaposlenja različiti. Ove godine 30-ak tisuća umirovljenika je u radnom odnosu, manji dio onih koji su nastavili obavljati posao na rukovodećim pozicijama, a većina je onih koji su se zaposlili na pola radnog vremena jer nemaju dostatne mirovine.

''Današnji prosječni umirovljenik koji radi, najčešće radi u trgovačkoj branši i ne radi zbog toga što mu se radi, nego radi zbog preživljavanja i to je ono što je naša najveća sramota''.

​Osim niskih mirovina, u Hrvatskoj je i veliki problem što kronično nedostaje domova za starije i nemoćne. Na najavu Vlade da će iduće godine krenuti raditi 18 centara za starije, Šipka kaže da je to dobro, ali i da su u prošlom mandatu obećali 20, pa se ne sjeća da je ijedan dom sagrađen. Dio rješenja vidi:

''Za onoliko koliko subvencionira županijske ili državne domove da tolikim novcem subvencionira i privatne domove i onda mislim da bi se taj problem brzo riješio. I naravno da se kvaliteta pružanja usluge puno bolje kontrolira''.

Uoči blagdana uputio je poruku svim umirovljenicima:

''Osim čestitke svima za Božić i božićne blagdane - umirovljenici moji dragi nemate vi druge stvari nego početi razmišljati o sebi. Lijepo izaći na izbore jer umirovljenici u najvećem postotku izlaze na izbore, a kad izlazite na izbore pokušajte ubuduće razmišljati o tome što ćete vi dobiti za sebe, ne što će dobiti netko drugi tko vam se sviđa i jer su to naši. Ne. Pokušajte razmišljati što vam tko nudi, napravite razliku između onih koji su vam cijelo vrijeme lagali i obmanjivali vas i onih koji nisu. Mi smatramo da nismo. Platforma Umirovljenici zajedno ima čvrsta obećanja''.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam