Malenica za MS komentirao kandidate za čelo DORH-a; o bijelom štrajku: To je pravna praznina

Odvjetnik Mladen Dragičević, zamjenik aktualne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i zamjenik splitskog županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner - upitali smo Malenicu tko je na njega ostavio najbolji dojam, tko bi trebao naslijediti Zlatu Hrvoj Šipek na čelu DORH-a?

"Imamo kandidate koji su predstavili svoje programe, koji su odgovorili na pitanja. Povjerenstvo će donijeti odluku u konačnici. Svi imaju svoje kvalitete, ostavio bih Povjerenstvu da razgovaramo zajedno o našim dojmovima oko kandidata i da se donese odluka. Neozbiljno bi bilo da ja sada spekuliram o kandidatu ili o tome hoće li netko od kandidata biti predložen".

Nije htio otkriti ni postoji li mogućnost da Povjerenstvo ne odabere ni jednog kandidata, a naglašava premijer Andrej Plenković rukovodi Povjerenstvom i o njemu ovisi dinamika donošenja odluke. No odgovorio je na pitanje treba li mijenjati postupak izbora glavnog državnog odvjetnika, što zagovara saborska oporba koja je nakon saslušanja kandidata u Saboru poručila - nitko od kandidata nije dobar.

"Procedura je, kako sam i rekao izmijenjena posljednjim izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu. Po meni je dobra i zapravo omogućuje Hrvatskom saboru da odlučuje tko će biti predsjednik Vrhovnog suda, ali i glavni državni odvjetnik. Ipak, volja naroda se ostvaruje i kroz saborske zastupnike koji su neposredno birani tako da oni zapravo odlučuju o tome tko će biti glavni državni odvjetnik, odnosno predsjednik Vrhovnog suda."

Treći je dan bijelog štrajka, odaziv je znatno različit od Udruge sudaca i iz e-Spisa. Ministarstvo je objavilo da je oko 25 posto otkazanih predmeta, kad se uzme u obzir uobičajenih 13 posto otkazivanja. Ministar podsjeća da je Udruga hrvatskih sudaca dva puta odbila njihovu ponudu o poboljšanju materijalnih prava, ali da su i dalje otvoreni za razgovore. na pitanje za kada se planira nova rundu razgovora i hoće li indeksacija biti na stolu, odgovorio je:

"O tome smo mi razgovarali prošle godine, i razgovarali smo u okviru radne skupine koja je formirana. Nismo se, naravno, usuglasili oko prijedloga u okviru radne skupine. Imali smo, osim radne skupine, sastanke s udrugom hrvatskih sudaca gdje smo pojasnili sve vezano za okolnosti koje su dovele do toga da nismo na vrijeme krenuli s tom radnom skupinom, a to je bio zapravo štrajk službenika i namještenika koji je trajao dva mjeseca."

"Da skratimo, želite reći da su oni sami krivi zašto se sada ne razgovara o indeksaciji?"

"Ne, nisu sami krivi."

Osim što je štrajk pomaknuo rad radne skupine kaže da je s druge strane ubrzao reformu sustava plaća. Upitali smo ministra i je li bijeli štrajk zakonit i ima li mehanizme da ga okonča? Na pitanje hoće li opet ići u smjeru da se od određenog datuma ne plaćaju dani provedeni u štrajku ili tražiti mišljenje suda o zakonitosti, Malenica je odgovorio:

"U ovom trenutku nismo o tome razmišljali jer je jedna dosta čudna situacija, za koju mogu reći i pravna praznina, jer nismo imali takvih situacija. Zapravo štrajk kao takav kod dužnosnika i pravosudnih dužnosnika nije moguć, ali ovo što oni rade zapravo ima obilježje štrajka‘‘.

Najveći problem u hrvatskom pravosuđu je sporost. I dok suci i državni odvjetnici štrajkaju iz državnog proračuna nižu se isplate naknada za povredu prava na suđenje u razumnom roku. Prošle godine iznos se popeo na oko 400.000 eura.

‘‘Mi kontinuirano imamo problema sa suđenjem u razumnom oku i zbog toga Ministarstvo poduzima određene aktivnosti u smislu da smo formirali i akcijske planove gdje smo posebno pratili te stare predmete, gdje smo pokušali utjecati na predsjednike sudova da vrše kontrolu nad sucima i zapravo nad samim trajanjem sudskih postupaka upravo da spriječimo isplatu naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku. U tom smjeru idu i izmjene Zakona o sudovima koje su prošle prvo čitanje‘‘.

Sindikati državne i javnih službi danas su napismeno dobili Uredbe o koeficijentima. Državni službenici su zadovoljni, javni i ne baš.

"Raste plaća svima, nekome više, nekome manje, onome kome raste manje, točno se znaju razlozi zašto raste manje. Možda je u prošloj godini, kada je već započelo povećanje plaća, tada tom službeniku rasla plaća. Tako da mislim da bi svi trebali biti zadovoljni".

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin tražit će da se prije glasanja o izmjenama Kaznenog zakona glasa o SDP-ovu zaključku kojim se traži da se iz tog Zakona izbaci kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja informacija tijekom izvidne ili dokazne radnje.

"Naravno da neće proći. Mi smo u prvom čitanju argumentima branili čitav Zakon i tu odredbu Kaznenog zakona. Oporba je uvijek neopravdano kritična".