Lalovac priprema mjere za Bruxelles, bankarima poručio: Živite na Marsu

Osvrčući se na najave da bi rate kredita u eurima mogle biti više za 2000 kn ako se EURIBOR popne na 5 posto, a sada je 0,2, ministar financija postavio je protupitanje:

"Zašto se nije smanjila rata za 2000 kn, od 2008. onome tko je tada uzimao kredite, ako je EURIBOR tada bio 5%, a sada je 0,16? Zašto mu se nije smanjila? E to trebate pitati poslovne banke", rekao je Lalovac koji uz te odgovore traži i onaj koja je odgovornost cjelokupnog financijskog sustava jer nije reagirao.

"Jer građani su u krizi i normalno je, ako je kriza, da i građanima i poduzećima budu niže kamatne stope jer je EURIBOR niži. E sada mi na to trebaju odgovoriti i monetarna vlast i poslovne banke zašto do toga nije došlo nego su kamate ostale na vrlo visokim razinama", rekao je Lalovac ustvrdivši kako imamo "povijesno niski EURIBOR, a nemamo povijesno niske rate".

Na pitanje nije li posao guvernera koji upozorava na mogućnost povećanja rata u eurima i da djeluje, ministar kratko odgovara: "apsolutno".

Lalovac priznaje i kako ga je Vujčićeva izjava iznenadila.

"Mi svaki dan komuniciramo i moram priznati da sam ostao iznenađen da on na takav način upozorava Vladu, a zna se tko upravlja bankarskim sektorom i financijskim sustavom. Vlada će cijelo vrijeme inzistirati na transparentnosti", najavljuje Lalovac koji ne shvaća ponašanje bankarskog sektora nakon 6 godina recesije i krize.

"Postavlja se jedno pitanje: imamo 6 godina recesije, imamo 6 godina krize, pod visokim kamatama i dugovima grca država, grcaju poduzeća, građani. Samo postoji jedan sektor izvan svega toga kao da živi na Marsu. I imaju ogromne profite, dobro im je i oni kažu - nema nikakvih problema. Moramo svi stati na jednu stranu, moraju pomoći i građanima i poduzećima. U konačnici, na taj način, pomažu i državi ", rekao je Lalovac koji smatra da će pomoći jedino tako ako i građane i poduzeća financiraju kamatama po kojima financiraju građane u Italiji ili Austriji.

"Sad će oni tu reći da je to premija rizika zemlje, itd, itd. Ali temeljno je da građanin Hrvatske mora biti ravnopravan s onima u Austriji, Italiji, Njemačkoj, bez obzira kakav je rizik države jer su vam građani najniži rizik. Oni prebacuju rizik države na teret građana, znači građani uredno vraćaju svoje rate i oni su najuredniji platiše. I zato bi trebali imati kamatne stope kao što imaju građani u drugim zemljama."



No na ocjenu i da HNB, banke ali i Vlada peru ruke od ove cijele situacije, Lalovac ističe - mi ne.

"Vlada sigurno ne pere ruke, ovo je jedina Vlada u 25 godina koja je intervenirala dvjema administrativnim mjerama da bi zaštitila svoje građane. Možemo se mi ljutiti ili ne ljutiti, svađati, ali zakonski nijedna Vlada, a znate da su bili pregovori 2011. s HDZ-ovom Vladom, nije ništa učinila - nego su rekli: to je tržišni mehanizam. Mi smo rekli - nema tržišnog mehanizma kada su građani ekstremno ugroženi". Ono što vam sigurno mogu obećati, pogotovo ako ova Vlada ostane, da ćemo svoje građane zaštititi ako do povećanja EURIBORA dođe, umiruje Lalovac.

"Znači nije potrebna nikakva panika, ono što su najavljivali, i Vlada za to mora imati instrument, ako se takav veliki poremećaj na tržištu dogodi, da djeluje". Ministra smo pitali i da sada diže kredit za stan u kojoj bi ga valuti digao?

"Svakako, ali to je ono što nemamo cijelo vrijeme svoju valutu, iako imamo svoju državu. Svakako je to kuna, ali ne kuna po 6-7 posto. Ne može građanin vraćati ratu po toj kamati, može ako imate inflaciju od 5-6 posto. Međutim ako imate inflaciju od 1 i pol posto i imate kamatu od 7 posto, nema ekonomskog ciklusa, nema toga koji to može vratiti. I zato kažem: ono sve što su nas učili u nekim udžbenicima, ne funkcionira u Hrvatskoj. Kažem: da je to kuna, da smo se odlučili za kunu, svakako kuna, jer građanin prima plaću u kunama. I da tu postoji inflacija, onda nije problem jer je kamata nešto veća. Ako nema inflacije, vi ne možete dati kamatu veću od tri posto. I mislim da bi tu kunska kamatna stopa trebala biti maksimalno tri posto. Uz ovu nisku inflaciju od 1-2 posto".



Inače, ministar financija zajedno s ministrima priprema dodatne mjere za Europsku komisiju s kojima će izaći u utorak. Otkazao je zbog toga i godišnju skupštinu MMF-a. Europska komisija traži 0,4 posto BDP-a, a povećanje trošarina od jučer iznosi oko 0,15 posto BDP-a pa se traži dodatnih 0,25 posto. Na pitanje u koji sektor bi mogli ući, Lalovac odgovara - u sve.

"Svi će morati participirati, ne samo centralni proračun nego i izvanproračunski korisnici, javna poduzeća, budući da sad to sve ulazi u opću državu i svi će morati ravnomjerno nositi jedan dio tog tereta", rekao je Lalovac i otkrio da bi se mogao uzeti jedan dio dobiti javnih poduzeća.

"Jedan dio dobiti će se uzimati. Međutim Komisija nije priznala sav taj dio kao strukturnu mjeru, priznali su jedan manji dio te poslovne dobiti, tako da oni prvenstveno traže mjere na rashodovnoj strani proračuna. Znači neće participirati cijeli taj dio dobiti koji će Vlada povući za financiranje proračuna, ali veći dio morat će biti rashodi", rekao je Lalovac.



Ističe kako nitko nije sretan kada trošarine na gorivo ili duhanske porizvoda moraju rasti te da to nisu popularne mjere, ali da su između povećanja poreznih stopa i ukidanja nekih olakšica koje je Europska komisija tražila izabrali ovo drugo.

"Ići će se i prema agencijama, javnim poduzećima, od toga ne odustajemo, ovo je jedan manji dio fiskalne konsolidacije", objašnjava Lalovac dodajući kako se sve to mora napraviti budući da će hrvatski deficit biti najveći u Europskoj uniji. Ministra smo također pitali i znače li ovi rezovi te intervencije u proračun rebalans do ljeta?

"Ono što ćemo pokušati napraviti jest tehnički smanjiti određene limite, a za rebalans ćemo to pustiti u proceduru pa ćemo vidjeti kada će se odlučiti za rebalans. Ali tehnički mi možemo unutar riznice zaključati određene pozicije da se ne može potrošiti više od te pozicije".