(PRIJEVOD) Szijjártó za MS: 'Susret Orbana i Plenkovića probio je led u našim odnosima'

Ja sam Andrea Barać, a naš gost je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine gospodin Peter Szijjártó. Dobro došli.

 

 

Dobra večer, hvala vam na prilici.

 

 

Započnimo s današnjim sastankom naših premijera, Andreja Plenkovića i Viktora Orbana. Posljednji Orbanov službeni posjet Hrvatskoj bio je prije sedam godina. Jeste li zadovoljni sastankom? Je li to zaista bila prilika da se ukloni iverica ispod nokta, kao što je rekao premijer Orban?

 

 

Sretni smo što se ovaj sastanak konačno održao. Potpuno smo nezadovoljni našim odnosima. Susjedne smo zemlje i trebali bismo biti prirodni saveznici, to određuje povijest, ali iz nekog razloga, naš je odnos manje razvijen nego što bi mogao biti i nije onakav kakav bi trebao biti. Dakle, ako premijeri susjednih zemalja ne odu u službeni posjet jedan drugome šest, sedam godina, to puno govori. Zato je današnji sastanak bio vrlo važan, da razbije led u tom pogledu. Svi znaju koji je razlog tome. Svi znaju da su naši trgovinski odnosi, odnosi kod ulaganja, manjina, odnosi između naroda, dobri. Ali ovo energetsko pitanje, nazovimo ga tako, na pojednostavljen način, naravno, nekako djeluje kao sjena nad cijelim odnosom i bez obzira na moguće napretke u nekim pitanjima, na nekim područjima suradnje ta sjena ostavlja loš osjećaj u međusobnim odnosima.

 

 

Jeste li i vi nezadovoljni situacijom kao što je i vaš premijer?

 

 

Nezadovoljni smo situacijom jer bi naš odnos mogao donijeti mnogo više koristi i jednima i drugima da nema ovog problema. Zamislite, imamo trgovinski promet od oko 2,3 milijarde eura godišnje. Prošle je godine zabilježen porast od 19 posto. Odnosi među narodima su dobri, da nije tako, mađarski turisti ne bi došli u ovu zemlju u tako velikom broju. Do rujna je 575 tisuća Mađara posjetilo Hrvatsku, više nego cijele 2017. godine. Mađari su do kraja rujna ostvarili više od 3 milijuna noćenja u Hrvatskoj, što je već više od cijele 2017. Naše manjine su zadovoljne svojim situacijama. U svom izaslanstvu imali smo predstavnike Hrvata koji žive u Mađarskoj. Vaš je premijer imao predstavnike Mađara koji žive u Hrvatskoj u svojem izaslanstvu, to puno govori. To nas uvjerava da je situacija s manjinama potpuno zadovoljavajuća, što su podcrtala dva gospodina tijekom današnjeg plenarnog sastanka. Kada je riječ o investicijama, OTP banka, najveća mađarska banka, sada postaje četvrti najjači sudionik na vašem bankarskom tržištu. Stvari izgledaju dobro. A što je s lošim stvarima? Kada je riječ o energiji, možemo imati mnogo brži i mnogo učinkovitiji napredak kada bi bilo, možemo reći, spremnosti ili međusobnog razumijevanja u tom pogledu. Znate da je Mađarska uvelike ovisna o plinu uvezenom iz Rusije, a mi tražimo određene prilike za diversifikaciju izvora.

 

 

Kad ste spomenuli plin, premijer Orban danas je rekao kako je glavni razlog za suradnju cijena plina i ako bismo sagradili LNG terminal na Krku, koja bi cijena plina vama bila prihvatljiva da bi došlo do suradnje?

 

 

Ako pogledamo sadašnju cijenu koja je određena postupkom povezanim s, nadamo se, uspostavljenim LNG terminalom na otoku Krku, ona je 20 posto veća u odnosu na cijenu plina koju kupujemo od ruskog plinovoda i 20 posto je previše. Kada govorimo o potrebi diversifikacije, razmišljamo o raznim scenarijima. Na primjer, američke i austrijske tvrtke planiraju iskorištavati plin iz plinskih polja na rumunjskom teritoriju u Crnom moru. Pregovaramo sa Slovenijom o izgradnji interkonektora između dviju zemalja kroz koje bi LNG terminali u Italiji bili dostupni. Imamo plinovod koji nas povezuje sa Slovačkom kroz koji su dostupni i određeni izvori plinova sa sjevera. Za nas je ovo pitanje raznolikosti i pitanje cijene. Nadamo se da ćemo pronaći zadovoljavajuće rješenje. Vaš je premijer ovlastio vašeg ministra zaštite okoliša i energetike, gospodina Tomislava Ćorića, a moj je premijer ovlastio mene da nastavimo s pregovorima i nadam se da ćemo pronaći rješenje, ali cijena je važna. Kada trošite novac poreznih obveznika kako biste zemlju opskrbili energijom, morate se obazirati na cijenu.

 

 

Mađarska je povukla blokadu hrvatskom ulasku u OECD. Zašto ste se na to odlučili?

 

 

Želimo imati dobar odnos sa svim susjednim zemljama. Shvaćamo da, što imamo bolji odnos sa  susjedima, jači smo i naša je situacija bolja. I u našem je interesu da su i naši susjedi uspješni, jer što su uspješniji naši susjedi, to smo i mi uspješniji. I razumijemo da su vaša nastojanja da uđete u OECD bila jaka. Nas zanima vaš ekonomski uspjeh i zato smo odlučili podržati vaš ulazak u OECD jer smo sličnu odluku donijeli i o Rumunjskoj.

 

 

Vaši su mediji izvijestili da je Mađarska nezadovoljna našom Vladom kad je riječ o MOL-u i Zsoltu Hernadiju. Kako vi na to gledate? Jeste li bili ljutiti kada se Hernadi ponovno našao na Interpolovoj crvenoj tjeralici?

 

 

Smatramo to pravnim pitanjem i nikada se ne miješamo u pravna pitanja. Kako bismo ponovno uspostavili dobar odnos, moramo razdvojiti politička od pravnih pitanja. Dakle, nadležni moraju obavljati svoj posao bez bilo kakvog pokušaja utjecaja ili uplitanja bilo koje vlade. S druge strane, kada je riječ o MOL-u i INA-i, to smatramo korporativnim pitanjem, problemom tvrtke.

 

 

Slažete li se s premijerom Orbanom da Hrvatska treba otkupiti dionice INA-e od MOL-a?

 

Općenito se slažem s njim, naravno, u ovom konkretnom pitanju apsolutno se slažem s njim, on predstavlja stajalište Vlade. Moramo razumjeti da odnos MOL-a i INA-e nije uspio ili dosad nije uspijevao. Ako se ispostavi, a čini mi se da se već ispostavilo, da ne postoji mogućnost za uspješnu suradnju dviju tvrtki, što se događa, to se može smatrati uobičajenom situacijom u međunarodnom poslovanju, i kada se takve stvari dogode, bolje je razići se. U tom smislu, mi kao mađarska Vlada nismo dio rasprave jer je ova rasprava zapravo između hrvatske Vlade i mađarske tvrtke MOL. Želimo da ostane na korporativnoj razini i mislim da je to puno bolje za sve.

 

 

Nastavimo sa summitom Srednjoeuropske inicijative. Što očekujete od ovog summita i sutrašnje plenarne sjednice i koje su teme glavne za Mađarsku?

 

 

Što se tiče SEI-ja, mislimo da je to vrlo važan instrument za promicanje proširenja Europske unije s obzirom na to da su i Hrvatska i Mađarska vrlo osjetljive na pitanja koja se događaju na tzv. Zapadnom Balkanu, odnosno u južnom dijelu srednje Europe, nazovimo to tako. I Hrvati i Mađari dobro razumiju važnost i utjecaj Zapadnog Balkana na Europu. I obje države dobro razumiju razliku između sigurne situacije i mirne situacije na Zapadnom Balkanu i suprotno. I dobro razumijemo da je integracija ovog dijela kontinenta u Europsku uniju ključna za gospodarstvo i sigurnost. Nažalost, moramo shvatiti da Zapadnoj Europi nema osjetljivosti prema tome, da nema takvog razumijevanja. Mi, kao Srednjoeuropljani moramo poticati da se proces širenja Unije ubrza. Zato što je to u našem interesu. Koristit ćemo SEI kao instrument za promicanje proširenja Europske unije.

 

 

A što je s migrantskom krizom?

 

 

Migrantska kriza definitivno je najozbiljniji izazov s kojim se Europska unija morala suočiti. Mi koji živimo u ovom susjedstvu razumijemo to vrlo dobro jer se sjećamo kada je 400 tisuća ilegalnih migranata marširalo preko mađarskog teritorija, a da nisu poštovali granicu i našu kulturu, naša pravila, naše propise i način života. Prijetili su ljudima, ponašajući se vrlo nedisciplinirano, napadali su našu policiju. Ne želimo da se to ponovi u Mađarskoj. Vidimo na televiziji, čujemo na radiju o situaciji na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Poštujemo vas što štitite svoje vanjske granice i smatramo da je to ključno pitanje. Dakle, ako Europa ne uspije vratiti kontrolu nad svojim granicama, u budućnosti će se suočiti s velikom sigurnosnom prijetnjom. Zato smo sretni što surađujemo sa svim zemljama Zapadnog Balkana, bez obzira na to jesu li u EU-u ili ne, kako bismo im pomogli zaštititi vanjske granice, jer ovo je ključno. Na primjer, Mađarska smatra pitanjem suvereniteta to da samo mi možemo donijeti odluku komu dopuštamo ulazak u naš teritorij i komu to ne dopuštamo. Želimo zadržati svoje pravo da donosimo odluku s kime želimo živjeti. Ne želimo biti pod utjecajem drugih, i odluke moramo donositi samo mi, a ne netko drugi.

 

 

Kako ste reagirali kada je Europski parlament izglasao sankcije Mađarskoj zbog, kako kažu, kršenja europskih vrijednosti?

 

 

Taj je izvještaj u osnovi osveta Europskog parlamenta. Osveta zbog naše migracijske politike jer smo dokazali da su temeljna načela europske migracijske politike zasnovana na lažima. Bruxelles je rekao da je nemoguće zaustaviti migraciju, dokazali smo da je moguće. Bruxelles je rekao da je migracija u osnovi dobra, a mislim da se pokazalo kako je migracija iznimno opasna kada je riječ o terorizmu. To je osveta nama. Ovo izvješće u osnovi je zbirka kvalificiranih laži. U njemu je 69 navoda protiv Mađarske, od čega su 13 riješili Europska komisija i mađarska Vlada još 2011. i 2012. godine. Postoji 19 pitanja o kojima raspravljaju Komisija i mađarska vlast, kao što je i normalno. Postoji 37 percepcija, laži o mojoj zemlji koje vrlo dobro znamo, poput nedostatka slobode medija, što je laž, nedostatka slobode govora, što je isto laž. Čak kažu da antisemitizam raste, a federacija židovskih organizacija poslala je pismo u kojem poručuju da to nije istina. Morate razumjeti da ćete, ako idete protiv glavne struje u Europskoj uniji, ako idete protiv glavne struje kako biste sačuvali ili očuvali sigurnost svojih građana, biti napadnuti.

 

 

Spomenuli ste probleme s ilegalnim migracijama. Možete li nam reći što vam je sporno s UN-ovim Globalnim kompaktom o uređenim migracijama?

 

 

Naša Vlada ga podržava. Znam. Bio sam jedini ministar vanjskih poslova koji je sudjelovao na sva četiri međuvladina sastanka u New Yorku pripremajući Globalni kompakt za migracije. Sve ostale zemlje zastupali su ili stalni predstavnici u New Yorku ili neki drugi diplomati koji rade u veleposlanstvima u New Yorku. Ja sam bio jedini, tako da sam pročitao sve verzije teksta od samog početka do samog kraja, i moram vam reći da će Globalni kompakt ponoviti sličnu pogrešku koju je Europska unija učinila sa svojom migracijskom politikom. Globalni kompakt o migracijama pokazuje migraciju kao temeljno ljudsko pravo, što nije točno, to je laž. Ovaj globalni kompakt o migracijama pokazuje migracije na vrlo neuravnotežen i pristran način, govoreći kako je to u osnovi najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi čovječanstvu, a pritom ne kaže ništa o sigurnosnim rizicima. Ne govori ništa o pravu ljudi da imaju siguran život u svojim domovima. Potiče daljnje migracijske mane jer kaže da bi se trebala provesti obuka za one koji žele napustiti svoje domove. Kaže da bismo trebali provesti kampanje "Zašto je migracija pozitivna". Kaže da bi svim migrantima trebalo osigurati slične vrste usluga kao i lokalnim građanima. Kaže da se podaci prikupljeni tijekom pomaganja tim ljudima ne smiju dijeliti s imigracijskim vlastima. Ovaj globalni kompakt o migracijama kaže da ne bi trebalo zakonski razlikovati legalne i ilegalne migrante. Ovo je strašno s europske perspektive, i kako vrijeme prolazi, vidjet ćete sve više i više zemalja koje se odlučuju protiv ovog kompakta. Mislim da to ide paralelno s tim da ga ljudi čitaju. Na samom početku rekli smo da je to doista opasan dokument, a njegov učinak bit će još veći od učinka prisilne i propale migracijske politike Europske unije jer je on globalan.

 

 

Što ako se nešto dogodi u Mađarskoj i vaš narod želi u budućnosti migrirati nekamo, a neka druga zemlja isto gleda na ovo kao vi. Bi li vam to bio problem?

 

 

O kakvom scenariju govorite?

 

 

Hipotetski da se nešto dogodi. Rat, na primjer, i vaš narod želi migrirati nekamo.

 

 

Radije ne bih govorio o takvim scenarijima za koje se nadam da se nikada neće dogoditi. No mogu vam reći kako mislim da razumijem načelo vašeg pitanja. Dakle, naša je politika da se moramo pobrinuti da se svakoga tko je morao napustiti svoj dom ili pobjeći, zbog rata na primjer, treba tretirati na pravi način najbliže njihovu domu. Zato tražimo veću podršku Europske unije za Libanon, Jordan, Irak, pa čak i Tursku, jer se te zemlje nalaze u blizini ratom razorenih područja. Te su se zemlje brinule o izbjeglicama, ljudima koji su morali pobjeći iz svojih domova. Moramo biti sigurni da će ljudi koji su morali pobjeći biti zbrinuti i ostati što bliže svojim domovima kako bi se mogli vratiti kada završe sukobi koji su ih prisilili da pobjegnu. Ali se ne slažemo niti prihvaćamo bilo kakvu politiku koja pomaže ljudima da prijeđu šest, sedam ili osam miroljubivih zemalja ne poštujući njihove granice samo zato što imaju namjeru doći do Njemačke. Na primjer, ljudi iz Srbije stigli su u Mađarsku tijekom 2015. godine, ili iz Hrvatske. Tada se postavlja pitanje zašto je netko povrijedio granicu između Srbije i Mađarske ili Hrvatske i Mađarske. Postoji li rat u Hrvatskoj? Hvala Bogu, ne. Postoji li rat u Srbiji? Hvala Bogu, ne. Je li ikomu bio ugrožen život u bilo kojoj od tih zemalja? Hvala Bogu, ne. Dakle, pitanje je zašto bismo im dopustili da na ilegalan način prijeđu granicu između dviju mirnih zemalja. Zato imamo program pod nazivom "Mađarska pomaže". Tim programom pomažemo zajednicama da ostanu blizu svojeg doma ili ostanu u svojim domovima i jačaju. Pomažemo kršćanskim zajednicama na Bliskom istoku kako bi mogle ostati kod kuće, jer njihovi vođe dolaze k nama i traže od nas da ne potičemo njihove ljude da napuste svoje domove s obzirom na to da na taj način u osnovi pomažemo terorističkim organizacijama koje žele eliminirati te zajednice. Umjesto da ih ohrabrimo da napuste svoje domove, trebamo im pomoći da ostanu kod kuće. To je naša politika. Nemojte stvarati probleme gdje ih nema i šaljite pomoć gdje je to potrebno. To je osnovni princip.

 

 

Trebali bismo uskoro završiti. Recite mi o Višegradskoj četvorci. V4. Koji je trenutni status i budućnost V4?

 

 

Mogu vam reći da je ovo najbliži i najučinkovitiji savez unutar Europske unije s vrlo dubokom, povijesnom osnovom. Dakle, ovo je suradnja koja nije institucionalizirana, a možda je i njezin uspjeh rezultat toga. Sve četiri zemlje znaju da ako nešto kažemo zajednički, to je puno glasnije i puno jače nego ako svatko od naš četvero govori jedan po jedan. Mislim da Višegradska skupina nikad nije bila jaka kao u ovom trenutku, a migracija je definitivno problem u kojem smo blisko surađivali. Sada se podiže i gospodarska suradnja i blisko surađujemo na sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, a mi smo zadovoljni i vanjskom suradnjom. Imamo ove formate kao što je Višegrad 4 plus i u tom smo obliku surađivali s Hrvatskom.

 

 

Što mislite o tzv. inicijativi triju mora i kakva je pozicija Mađarske?

 

 

Mi podupiremo Inicijativu, ali smatramo da bi bilo jako važno imati direktan i konkretan ishod ove suradnje. Mislim da bi ključan bio infrastrukturni razvoj. Naša regija je jako siromašna od sjevera prema jugu zbog povijesnih razloga. Ovdje cjevovodi, električna mreža, autoceste i željeznice obično idu od istoka prema zapadu, što je povijesni ishod. Mislim da bi bilo sjajno kad bi Inicijativa triju mora mogla unaprijediti ili ubrzati razvoj infrastrukture iz smjera sjever - jug i mi to podupiremo.

 

 

Gospodine Szijjártó hvala Vam na razgovoru.

 

 

Cijenim priliku. Hvala Vama.