Građani Hrvatske povećali štednju za 18 milijardi kuna
- Napisao/la Media servis
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
ZAGREB - Trend rasta štednje hrvatskih građana nastavljen je i tijekom 2021. godine. U godini u kojoj je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, ali uz ostvaren oporavak gospodarske aktivnosti, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast. Prema podacima HNB-a, ukupan iznos depozita u kolovozu 2021. dosegnuo je iznos od 232,96 milijardi kuna, što predstavlja porast od 18,02 milijarde kuna (+8,4 posto) u odnosu na isti mjesec prošle godine, stoji u priopćenju HGK koje prenosimo u cijelosti.
"Ako promatramo raspodjelu depozita kućanstava u kreditnim institucijama na regionalnoj odnosno županijskoj razini, vidljivo je da uz Grad Zagreb postoji koncentracija depozita u primorskim županijama. Među prvih deset županija prema ukupnoj vrijednosti depozita nalaze se sve primorske županije osim najmaloljudnije Ličko-senjske županije.Međutim, kada se uzme u obzir broj stanovnika, među prvih deset županija s najvećim depozitima per capita ulazi i najslabije naseljena hrvatska županija − Ličko-senjska.Tako su stanovnici sedam primorskih županija krajem kolovoza 2021. godine imali kod kreditnih institucija deponirano 95,49 milijardi kuna, odnosno 41 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih kućanstava, a stanovnici kontinentalnih županija 137,47 milijardi kuna.Nadalje, ako promatramo depozite per capita po županijama, prema podacima HNB-a za kolovoz 2021., na razini iznad 50.000 kuna nalaze se županije Jadranske Hrvatske izuzevši Ličko-senjsku te Grad Zagreb i Zagrebačku županiju kao jedine među kontinentalnim županijama. Također, među prvih pet najbolje rangiranih županija po ovom pokazatelju nalazi se, od županija Kontinentalne Hrvatske, jedino Grad Zagreb (83.049 kuna) koji zauzima drugo mjesto iza Istarske županije (85.249 kuna).Raspon visine depozita per capita kreće se od 85.249 kuna koliko iznosi za Istarsku županiju do 26.068 kuna za Vukovarskosrijemsku županiju, pri čemu na razini Hrvatske depoziti per capita iznose 57.555 kuna (što je iznad prošlogodišnjeg iznosa na razini Hrvatske od 53.103 kune).Rast depozita na godišnjoj razini u kolovozu je zabilježen u svim županijama, u rasponu od 4,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 14,3 posto u Sisačko-moslavačkoj. U regiji Kontinentalne Hrvatske ostvaren je rast od 9,3 posto, dok Jadranska Hrvatska bilježi nešto niži rast − od 7,1 posto. Ovakvome rastu vrijednosti depozita u županijama Jadranske Hrvatske pridonijela je vrlo dobra turistička sezona, za razliku od 2020. godine kada se slabiji rezultat turističkog sektora odrazio i na slabijoj akumulaciji depozita odnosno značajno nižoj stopi godišnjeg rasta depozita u jadranskim županijama.Kontinentalna Hrvatska i ove je godine zabilježila višu stopu rasta od jadranske regije i Hrvatske u cjelini, međutim, uz osjetno manju razliku nego u lanjskome kolovozu. Ako promatramo strukturu depozita kućanstava prema vrstama depozita, vidljiv je nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca (tj. depozita na transakcijskim računima i depozita po viđenju) što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i posljedično povećanja sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita. Prema podacima za kolovoz 2021., udio oročenih depozita iznosi 33,6 posto što predstavlja pad udjela za 4,7 postotnih bodova u odnosu na kraj 2020., dok je udio štednih depozita dosegnuo 35 posto (+2,2 postotna boda), a depozitnog novca 31,4 posto (+2,5 postotnih bodova)."