Menu

HGK: Djelatnici zbog krize preispituju prioritete i traže više od poslodavaca

ZAGREB - Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatskom gospodarstvu moraju se otvoriti preduvjeti za povećanje produktivnosti. To je posebno istinito kada govorimo o IT industriji, gdje naše tvrtke pokazuju značajno znanje i talente na stranim tržištima. No, potrebna im je snažnija podrška u zemlji, navode iz HGK čije priopćenje prenosimo u nastavku:
"Moramo usmjeravati sredstva u inovacije i uvođenje novih tehnologija te proizvodnju s dodanom vrijednosti, što je posebno važno u razdoblju inflacije. Za to je nužno i daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Monumentalne zaokrete u našoj IT industriji i posljedično u stupnju inovativnosti društva na kraju dana neće realizirati ni stroj ni program, već čovjek,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na tradicionalnom godišnjem okupljanju IT industrije u organizaciji HGK, ovoga puta s radnom snagom kao središnjom temom.

Na konferenciji IT & HR: Prilike i izazovi predstavljene su i posljednje brojke domaće IT industrije. IT sektor se pokazao manje osjetljivim na krizu 2020. i 2021. od većine ostalih djelatnosti, osobito uslužnih. Nakon usporenja 2020., u 2021. godini IT industrija raste visokim stopama. U Hrvatskoj posluje 2021. 6.547 IT poduzeća s 39.689 zaposlenih. U posljednjih pet godina broj IT poduzeća se povećao za 50,2 posto, a broj zaposlenih u IT poduzećima je povećan za 45,4 posto. Izvoz je dosegao 11,9 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina porastao je za 101,4 posto. IT industrija prošle je godine dosegla 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e. Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja komentirao je što možemo očekivati u našem IT-ju s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva.

"Za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Budući da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug. Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati. Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT industriju. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu", kaže Šaravanja.

Prosječna plaća je u Hrvatskoj 2021. bila 9.564,67 kuna i viša je za 50% od prosjeka. U posljednjih pet godina, prosječna plaća u IT sektoru je porasla za 24,4 posto. Plaće u IT industriji rastu i to jesu rekordne brojke u domaćim okvirima. No, brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu - da naša IT industrija utakmicu privlačenja i zadržavanja kadra igra s globalnim igračima.

Prema posljednjim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU27, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.

„Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.

Jukić je istaknuo da hrvatski obrazovni sustav mora imati dva osnovna cilja, jedan je produciranje dostatne količine STEM kadrova, a drugi je uska suradnja s IT industrijom u domeni istraživanja i razvoja u svrhu stvaranja održivih i konkurentnih hrvatskih IT proizvoda. Oba cilja moraju biti usklađena i uklopljena unutar S3 Strategije pametne specijalizacije s jasnim metrikama za provedbu i praćenje. U globalne i lokalne trendove u području ljudskih resursa sudionike konferencije uveo je Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, predstavnici globalne kompanije za istraživanje i savjetovanje u IT-ju Gartner Inc.

"Pandemija i rat dovode do toga da ljudi preispituju prioritete i to se odražava na fleksibilnost koju očekuju od poslodavaca", rekao je Maglić i istaknuo da je u posljednjih par godina dinamika i volatilnost tržišta rada tolika da je izrazito izazovno pronaći kvalitetan kadar. " Čak 76 posto kandidata za posao u IT-ju već ima dvije ponude u džepu", rekao je Maglić.

Adekvatna primanja i kvalitetni projekti za zadržavanje kadra

U anketi koju je provela HGK, više od dvije trećine anketiranih stavlja visinu dohotka na prvo mjesto po važnosti za zadržavanje zaposlenika. Situacija je vrlo slična i po pitanju privlačenja kvalitetnih kadrova, gdje su ključne stavke visina plaće i ostale beneficije radnog mjesta.

Zajedno te dvije stavke odabralo je više od četvrtine ispitanika. Razvoj i privlačenje ljudskih potencijala u IT-ju bila je tema prvog panela. Lorna Luketić Mažić, People Operations Business Partner iz Infobipa, istaknula je da lokalne razlike oko privlačenja i zadržavanja kadra ne osjete toliko, izazovi su slični bez obzira gdje posluju. Matej Sušanj, HRD Specialist iz Croatia Osiguranja, spomenuo je i važnost humanijeg pristupa, koji je posebno važan mladima.

"Psiholozi već godina govore o temi soft vještina, no sada smo s pandemijom to bolje osvijestili. Vidimo da je jedan od razloga odlaska djelatnika u IT-ju i kvaliteta menadžera", rekao je Šušanj.

Na konferenciji će danas biti riječi i o značajnim projektima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i kako se to nadovezuje na zadržavanje kadra u lancu, od učenja i novih tehnologija do naravno i adekvatnih primanja. Prošle je godine fokus konferencije IT HGK bio strateška pozicija IT industrije u sklopu strategije pametne specijalizacije, tzv. S3.

Dio budućih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, kao i drugih oblika potpore koji će se pružati iz EU fondova, bit će povezani s definiranim prioritetnim područjima S3. Na zadnjem panelu otvorit će se tema financiranja R&D-a u IT industriji i što to znači za inovacije u našoj zemlji općenito.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam